Dok se globalna tržišta hrane stabiliziraju, a Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u svom najnovijem izvještaju bilježi peti uzastopni mjesec pada cijena hrane u svijetu, Bosna i Hercegovina ulazi u 2026. godinu kao talac suprotnih trendova. Podaci ukazuju na dubok jaz između međunarodnih kretanja i domaće realnosti u kojoj osnovne životne namirnice, poput hljeba i jaja, nastavljaju da opterećuju ionako iscrpljene kućne budžete.

Prema podacima FAO-a, januar je donio pojeftinjenje mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su obilne zalihe pšenice u Evropi osigurale stabilnost tržišta žitarica. Sumiranje rezultata za 2025. godinu je optimistično – očekuje se da će globalna proizvodnja žitarica dostići rekordne nivoe, uz najviši odnos zaliha i potrošnje još od početka 2000-ih. Iako FAO upozorava na oprez, signali jačanja otpornosti globalnog lanca snabdijevanja su i više nego jasni.

Ipak, ovi pozitivni signali ne prelaze granicu Bosne i Hercegovine. U bh. entitetu Republika Srpska građani se suočavaju s poskupljenjem hljeba i do 30 feninga. Dok mlinari najavljuju tek blagi rast cijene brašna, 2-4 KF po kilogramu, pekari pravdaju drastičnija poskupljenja rastom troškova rada i električne energije. Kritičari, poput Udruženja za zaštitu potrošača "Don", ovakve poteze ocjenjuju kao neopravdane. Ukazuju na paradoks u kojem se ogromne količine pekarskih proizvoda svakodnevno bacaju, sugerirajući da bi se gubici mogli nadoknaditi racionalizacijom poslovanja umjesto novim udarima na džepove građana. Primjeri iz prodavnica u Banjoj Luci, gdje je cijena vekne s 1,50 KM skočila na 1,80 KM, a hljeba s 2,30 KM na 2,50 KM, jasno ilustriraju da se teret svake tržišne nesigurnosti isključivo prebacuje na krajnjeg potrošača.

Situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine nije ništa manje alarmantna uprkos mjerama neposredne kontrole cijena. Iako je Vlada FBiH produžila mjeru "zaključanih cijena" za 63 proizvoda do marta 2026. godine, same korekcije unutar te liste demantiraju ideju o stvarnoj zaštiti standarda. Naime, zamjensko mlijeko za bebe uklonjeno je s popisa zbog "drastičnog povećanja nabavne cijene", dok je cijena jaja, kao osnovne namirnice, korigirana naviše za čak 2 KM od početka do kraja 2025. godine. Ovakvi potezi pokazuju da ni institucionalni mehanizmi ne mogu ili ne žele da zaustave inflatorne pritiske, ostavljajući pojedine kategorije stanovništva, poput, primjera radi, roditelja male djece, bez adekvatne zaštite.

Dok se u eurozoni očekuje stabilizacija i inflacija od umjerenih 1,9 posto, Bosna i Hercegovina se suočava s prognozama Centralne banke o inflaciji od 3,2 posto, dok ekonomski analitičari upozoravaju da bi realni rast cijena mogao dosegnuti i zastrašujućih 10 posto. Ovaj ekonomski jaz dodatno naglašava ranjivost domaćeg tržišta. Dok svijet uživa u benefitima funkcionalnih lanaca snabdijevanja i rekordnih prinosa, građani naše zemlje u 2026. godinu su ušli s opravdanim strahom od stagnacije privrede i daljnjeg "klizanja" životnog standarda naniže. Bez konkretnih mjera vlasti, na koje upozoravaju i sindikati, domaće tržište ostaje poligon za neopravdana poskupljenja, potpuno izoliran od pozitivnih globalnih trendova.

Dodatni pritisak na privredni ambijent, posebno u Federaciji, stvorile su i odluke o povećanju minimalne plate bez prateće ekonomske strategije, kao i uvođenje neradne nedjelje. Ovi potezi, iako predstavljeni kao mjere za zaštitu radnika, u praksi su dodatno opteretili realni sektor. Bez sistemske podrške i strateškog planiranja, privreda je primorana da nove troškove poslovanja i smanjenu operativnost kompenzira preko leđa potrošača, što se direktno manifestira kroz nove cjenovnike na policama trgovina.