Nakon višemjesečnih intenzivnih borbi i humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze, Izrael i Hamas su, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Katara i Egipta, postigli dogovor o prekidu vatre koji bi trebao stupiti na snagu u naredna 24 sata. Radi se o prvoj fazi šireg mirovnog plana koji ima za cilj zaustavljanje sukoba, razmjenu zarobljenika i omogućavanje ulaska humanitarne pomoći u razorenu palestinsku enklavu.
Prema dostupnim informacijama, dogovoreni prekid vatre uključuje više ključnih elemenata: potpuni prekid neprijateljstava s obje strane, oslobađanje izraelskih talaca koje drži Hamas, istovremeno s oslobađanjem palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, postepeno povlačenje izraelskih snaga iz gusto naseljenih područja Gaze, kao i otvaranje graničnih prijelaza za ulazak stotina kamiona humanitarne pomoći. U implementaciju dogovora uključene su i međunarodne organizacije koje bi trebale nadgledati poštivanje uslova primirja na terenu.
Hamas je saopćio da je od međunarodnih posrednika, uključujući Sjedinjene Američke Države, dobio garancije da će ovaj proces voditi ka trajnom okončanju rata. Ipak, dogovor je izuzetno krhak i suočen s brojnim izazovima. Povjerenje između sukobljenih strana gotovo da ne postoji, a prethodna iskustva s prekidima vatre pokazuju da čak i najmanji incident može dovesti do izbijanja novog vala nasilja.
U najboljem mogućem scenariju, ovaj prekid vatre mogao bi otvoriti vrata ozbiljnim pregovorima o budućnosti Gaze. U opticaju su različite opcije – od uspostavljanja neutralne ili međunarodne uprave nad teritorijom, preko moguće reintegracije Gaze pod okrilje Palestinske samouprave, do stvaranja mehanizama za dugoročno očuvanje sigurnosti i dostojanstva za obje strane.
Humanitarna nada i politička realnost
Jedna od najneposrednijih posljedica dogovora mogla bi biti olakšanje teške humanitarne situacije. Ujedinjene nacije i brojne međunarodne agencije već su spremile desetine konvoja s hranom, lijekovima, vodom, gorivom i drugom pomoći. Međutim, njihova distribucija zavisi od sigurnosnih uslova, stvarne obustave borbi i efikasne koordinacije između aktera na terenu. Za stanovnike Gaze, ovo bi mogla biti prva šansa za predah od svakodnevnog nasilja i mogućnost početka obnove razorene infrastrukture.
Na političkom planu, dogovor o prekidu vatre mogao bi otvoriti prostor za snažniji angažman međunarodne zajednice u traženju trajnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Paralelno s tim, u izraelskom političkom vrhu rastu pritisci zbog sigurnosnih rizika i budućeg statusa Hamasa, dok se u Gazi i na Zapadnoj obali postavljaju pitanja legitimnosti, upravljanja i međupalestinskog pomirenja.
Regionalno posmatrano, uspješan prekid vatre mogao bi značajno utjecati na stabilnost šireg Bliskog istoka. Smanjenje tenzija između Izraela i njegovih susjeda, posebno Libana, Sirije i Irana, postala bi realnija opcija. Takođe, uloga država poput Egipta, Katara i Turske kao posrednika u pregovorima dodatno bi se učvrstila, čime bi se otvorio prostor za redefinisanje političke dinamike u regiji.
Krhkost dogovora i prijetnja novog sukoba
Ipak, treba naglasiti da rizik od kolapsa dogovora ostaje visok. Svako kršenje primirja – bilo u vidu izraelske vojne operacije, bilo kroz ispaljivanje raketa iz Gaze – moglo bi u vrlo kratkom roku izazvati povratak nasilja. Takođe, ostaje nejasno kako će se rješavati ključna pitanja poput razoružavanja Hamasa, rekonstrukcije Gaze, političke uprave nad teritorijom i budućnosti odnosa između Hamasa i Palestinske samouprave sa sjedištem u Ramallahu.
U konačnici, trenutni prekid vatre predstavlja značajan, ali tek početni korak u dugom i neizvjesnom procesu. Za stanovnike Gaze, koji i dalje žive među ruševinama, bez osnovnih sredstava za život, sigurnog skloništa i medicinske njege, stabilan mir je i dalje daleko. Međutim, ako strane pokažu istinsku političku volju, a međunarodna zajednica osigura konkretne garancije za održivost dogovora, ovaj trenutak bi mogao predstavljati početak kraja jednog od najdužih i najtragičnijih poglavlja u izraelsko-palestinskom sukobu.
