Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je 2. oktobra govor na 22. godišnjem sastanku Međunarodnog foruma "Valdai", poznatom i kao "ruski Davos". Nakon obraćanja, proveo je još tri sata odgovarajući na pitanja učesnika. Tokom gotovo četverosatnog nastupa, Putin se osvrnuo na niz ključnih tema, uključujući imigraciju, globalnu multipolarnost i strateške smjernice za ruske elite u narednom periodu.

Glavna tema ovogodišnjeg foruma bila je policentrizam i multipolarnost – koncepti koji označavaju kraj ere u kojoj je jedna sila (posebno Sjedinjene Američke Države nakon Hladnog rata) dominirala međunarodnim odnosima. Putin je poručio da multipolarnost više nije ideja budućnosti, već realnost sadašnjice:

- Zapravo, multipolarnost koja se pojavila već oblikuje okvir unutar kojeg djeluju države - rekao je.

Dodao je da savremeni međunarodni poredak nudi više otvorenosti i prostora za kreativnu vanjsku politiku, u kojoj ništa nije unaprijed određeno. Za razliku od prethodnih epoha, istakao je da sve veći utjecaj imaju akteri izvan nacionalnih država – regionalne sile, civilizacijske zajednice i nevladine organizacije.

- Ovaj prostor je znatno demokratskiji i otvara mogućnosti za veliki broj političkih i ekonomskih aktera - naglasio je.

Prema Putinu, jačanje multipolarnosti nije slučajno, već predstavlja odgovor na pokušaje Zapada – posebno SAD-a – da očuva globalnu hegemoniju. Nazvao je to paradoksom: što je Zapad više pokušavao učvrstiti svoju dominaciju, to je multipolarnost brže jačala. Smatra da su ti pokušaji doveli do otuđenja političkih elita od sopstvenih građana. Citirao je jednog američkog sagovornika koji mu je rekao:

- Osvojili smo svijet, ali smo izgubili Ameriku.

Putin se zapitao:

- Je li to bilo vrijedno?

Prema njegovim riječima, u zapadnim društvima raste nezadovoljstvo političkom klasom, a odgovor vlasti na to sve češće je autoritaran: manipuliše se javnošću, zanemaruje zakon i pokušavaju se zabraniti opozicioni politički akteri. Kao primjer naveo je američke predsjedničke izbore, tvrdeći da takvi pokušaji zabrana i cenzure ne donose rezultate. Upozorio je da bi te prakse mogle imati "zarazan efekat" i u drugim zapadnim demokratijama, dodatno narušavajući povjerenje građana u politički sistem.

Putin je izrazio umjereni optimizam u pogledu budućih odnosa s SAD-om, posebno pod administracijom Donalda Trumpa, koju je pohvalio zbog "racionalnog pristupa i jasnog iskazivanja interesa."

- Ako se američka administracija vodi vlastitim nacionalnim interesima, i Rusija ima pravo da se vodi svojim. Bez obzira na nesuglasice, ako postoji međusobno poštovanje, čak i najteži pregovori mogu dovesti do uzajamno prihvatljivih rješenja - rekao je.

Također je pohvalio direktan stil komunikacije američke administracije, ističući da je bolje jasno znati šta sagovornik želi, nego nagađati kroz nejasne i dvosmislene poruke.

U govoru se osvrnuo i na pitanje imigracije i ruskog identiteta, naglašavajući da temelji ruske civilizacije nisu etnička pripadnost ni rasa, već zajedničke vrijednosti – prije svega one koje proizlaze iz istočnog kršćanstva (pravoslavlja).

- U ličnim dokumentima podanika Ruskog carstva nije postojala rubrika "nacionalnost". U sovjetskim pasošima jeste, ali u ruskim dokumentima – nema je. Postojala je rubrika ‘vjerska pripadnost’. To je bila zajednička vrijednost – povezanost s pravoslavljem i s njim povezanim moralnim temeljima - rekao je Putin.

Dodao je: "Danas nije važno da li neko dolazi sa istoka, zapada, sjevera ili juga. Ako dijeli naše vrijednosti – naš je."

Na kraju govora, kada ga je jedan učesnik upitao osjeća li se u pregovorima sa Zapadom kao car Aleksandar I na Bečkom kongresu, Putin je odgovorio:

- Ne, ne osjećam se tako. Aleksandar I je bio car, a ja sam predsjednik izabran od naroda na određeni mandat – to je velika razlika.

Ova izjava, prema mišljenju pojedinih analitičara, može se tumačiti kao signal da Putin razmatra mogućnost povlačenja s vlasti nakon rješenja ukrajinske krize i stabilizacije međunarodnih odnosa.