Jedanaest političkih stranaka je prije četiri godine podržalo kandidaturu Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Upravo taj heterogeni politički blok je nakon Općih izbora, uz presudnu ulogu Bećirovićeve podrške HDZ-ovoj Borjani Krišto, formirao vlast na državnom, a potom i na entitetskom nivou.

I ove godine pokušavaju primijeniti isti recept. Ovaj put se za Bećirovićevim stolom našlo 12 stranačkih predstavnika. Nije bilo SBB-a i ZNG-a, ali su svoje pozicije zauzeli Snaga naroda Rame Isaka, koji je podržao i prošlu kandidaturu kao član NES-a, Socijaldemokrati, Tuzlanska alternativa i Naprijed Šemsudina Mehmedovića.

Međutim, povećan broj potpisa na papiru ne znači nužno i veći ili stabilniji birački kapacitet. Naprotiv, to jasno potvrđuju rezultati posljednjih Lokalnih izbora, kao i trendovi koji su se nastavili i nakon njih.

Naime, na Općim izborima 2022. godine 11 stranaka koje su podržale Bećirovića osvojile su zbirno 362.539 glasova. Stranke Trojke dobile su povjerenje 258.536 glasača. Poređenja radi, SDA je u FBiH osvojila 243.415 glasova, a Demokratska fronta 101.715 glasova.

Dvije godine kasnije, nakon perioda vršenja vlasti i niza političkih i ekonomskih promašaja, podrška Trojki je značajno pala. Ukupno su u FBiH i Distriktu Brčko osvojili 219.428 glasova, što je gotovo 40.000 glasova manje u odnosu na Opće izbore 2022. godine. Najveći pad zabilježili su NiP (-17.541) i Naša stranka (-19.097).

Svih 12 stranaka koje su prošle sedmice podržale Bećirovićevu kandidaturu osvojilo je ukupno 319.054 glasa, što je približno 40.000 glasova manje nego što je "jedanaestorka" osvojila 2022. godine, i pored formalnog širenja tog bloka.

S druge strane, SDA je osvojila 278.039 glasova, što je skoro 35.000 glasova više nego dvije godine ranije. Posmatrano u cjelini, opozicioni blok, koji u ovom mandatu čine SDA, Demokratska fronta i Stranka za BiH, osvojio je 369.392 glasa, odnosno čak 50.000 glasova više od tzv. "dvanaestorke".

Trendovi koji su od Općih izbora 2022. do Lokalnih izbora 2024. godine rezultirali kontinuiranim padom podrške Trojki i njenim partnerima u vlasti, nastavljeni su i u periodu koji je uslijedio. To potvrđuje i najrelevantnije istraživanje javnog mnijenja provedeno u međuvremenu, koje je realizirala agencija IPSOS za Međunarodni republikanski institut (IRI).

Prema tom istraživanju, objavljenom u septembru 2025. godine, SDA ima podršku 18 posto ispitanika u FBiH, Demokratska fronta osam posto, dok cijela Trojka ima 17 posto. Posebno je indikativno da je u tom trenutku čak 50 posto ispitanika ocijenilo rad Vlade FBiH kao "veoma neuspješan", dok je taj procenat u 2024. godini iznosio 33 posto. Rast cijena, gomilanje dugova, pad ekonomskih parametara, afere poput one kolokvijalno nazvane "Spengavanje", povećanje plaća funkcionerima i odbijanje ukidanja "bijelog hljeba" samo su najupečatljiviji primjeri razloga koji dodatno potvrđuju kontinuirani pad povjerenja u aktuelnu vlast.

Procjena da trenutno sama SDA ima podršku ravnu ili čak veću od one koju zajedno imaju 12 stranaka čiji su predsjednici potpisali dokument podrške Bećiroviću nije politička spekulacija, već logičan zaključak zasnovan na dostupnim podacima.

Nezadovoljstvo radom aktuelne vlasti neminovno će se reflektirati i na samog Bećirovića, koji se tri godine bez vidljivog uspjeha pokušavao distancirati od Trojke i ostatka svoje koalicije. Saopćenja za javnost, čitanje izvještaja sa telepromptera, protokolarna putovanja i ignorisanje suštinskih problema teško mogu poništiti političku odgovornost za formiranje sadašnje vlasti i sve afere, krize i zastoje koje je ona proizvela. U slučaju da se još neka od 12 stranaka povuče i uskrati podršku, Bećirovićev reizbor postaje ozbiljno upitan, kako politički, tako i matematički.