Usvajanje izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH otvorilo je više pitanja nego što je dalo odgovora. Iako je zakon dobio široku političku podršku, ključna dilema, pitanje državne imovine, ostala je izvan njegovog teksta, prebačena u sferu budućih ugovornih rješenja sa stranim investitorom. Takav pristup ne samo da produbljuje pravnu nesigurnost, već i jasno ukazuje na političke pukotine unutar vladajuće koalicije koje oblikuju jedan od strateški najvažnijih energetskih projekata u državi.

Čini se kako se sva dešavanja u bh. entitetu Federacija BiH bave projektom Južne interkonekcije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Postoji više razloga zašto je to tako, od neriješenog pitanja državne imovine, preko zakonodavnog rješenja kojim se prvi put strani investitor našao u samom tekstu zakona, pa sve do generalnog pitanja energetske suverenosti cijele države te svih interesa koji se preko BiH prelamaju. Naime, prošle sedmice je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio po prijedlogu Vlade FBiH izmjene Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska" sa 79 glasova "za", odnosno dominantnom većinom podrške zastupnika.

Tada je sama rasprava trajala skoro tri sata dok se čekalo da federalna vlada dostavi prijedlog amandmana na vlastiti tekst zakona, a koji se, kako smo pisali, trebao ticati državne imovine, te od čijeg se uvrštavanja u konačnici odustalo zbog negodovanja određenih političkih struja, poglavito HDZ-a.

Država kao gubitnik

BiH između Južne i Istočne interkonekcije: Kako entiteti razgrađuju energetsku suverenost

Nakon pauze zakon je usvojen, a za dva dana bi ga trebao potvrditi i federalni Dom naroda. Resorno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije stoga je došlo na ideju da se u ugovor koji bi trebao biti potpisan sa američkom kompanijom AAFS koja će biti zadužena za realizaciju projekta, ugradi odredba koja će tretirati državnu imovinu. Federalni zastupnik Damir Mašić (SDP) tvrdi da posebno bh. entitetu Federaciji BiH nije u interesu da uzurpira državnu imovinu, što je njegov stranački kolega i resorni ministar Vedran Lakić također potvrdio.

Plan vlasti za sada je da se zbog postojanja Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom kojega je ranije nametnuo visoki predstavnik, time na neki način rješevajući pitanje zabranom koja je tokom godina presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dopunjena u nekoliko navrata, takve odredbe uvrsti zbog principa subordinacije u ugovor sa investitorom, čime se smatra da bi se imovina BiH zaštitila bez obzira što unutar Zakona o Južnoj interkonekciji ne postoji član koji tu tematiku tretira.

Čeka se Dom naroda

Otkrivamo detalje drame u Parlamentu FBiH: Kako je usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji

Bilo bi logično da se upravo zbog postojanja odluka koje se na državnom nivou tiču zaštite državne imovine zabranom njenog prisvajanja ili raspolaganja osim ako se o tome ne odluči postojećom Komisijom za državnu imovinu Vijeća ministara, takva činjenica i ugradi u Zakon o Južnoj interkonekciji, no činjenica da se to nije dogodilo, ukazuje na duboku podjelu unutar same vladajuće koalicije na nivou Federacije BiH.

Tako zapravo federalno ministarstvo koje je nadležno za provedbu projekta sa američkom kompanijom, pravnim vratolomijama traži prostor za zaštitu državne imovine, imajući u vidu da će upravo preko tog zemljišta (državnog šumskog). preći planirana trasa plinovoda.

Vlada FBiH želi ugovorom riješiti pitanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, pa ostaje nejasno zašto bi se AAFS upustio u takav projekat bez riješenog prethodnog pitanja, uzimajući u obzir plan realizacje projekta na terenu. O pravnoj (ne)sigurnosti investirora govori se već mjesecima, a čini se kako se sve osim temelje problematike rješava, kao da će se problem sa kojim se Bosna i Hercegovina susreće već tri decenije magično riješiti preko noći. No, ko zna. Možda i hoće. Ali javnost o tome vrlo malo zna.

Važno je napomenuti da je rok za izgradnju cjevovoda 2028. godina, dok bi se plinske elektrane u Mostaru, Kaknju i Tuzli izgradile u periodu od sedam godina od prvog polaganja cijevi. Također, prošle sedmice smo pri sjednici Odbora za industriju, energetiku i rudarstvo imali priliku čuti da postoje bankovne garancije stranih banaka koje ne zahtijevaju garancije ili investitcije Vlade FBiH.

Postojeći mehanizmi

Rješenje već postoji: Državna imovina nije prepreka Južnoj interkonekciji

Zastupnici su na sjednicama Zastupničkog doma upozoravali da se pitanje imovine mora riješiti te da nekretnine ostaju u vlasništvu države, a ne investitora. Dok vlast pokušava pravnim improvizacijama nadomjestiti ono što zakon nije riješio, ostaje otvoreno pitanje može li se energetska budućnost države graditi na nedorečenim osnovama i političkim kompromisima. Ako se pitanje državne imovine nastavi zaobilaziti, Južna interkonekcija bi umjesto simbola energetske stabilnosti mogla postati još jedan primjer sistemske neodgovornosti, jer se ključne odluke odgađaju dok ne postanu problem.