Zabrinute zbog mogućeg američkog povlačenja s kontinenta i trogodišnjeg rata Moskve protiv Ukrajine, evropske zemlje raspravljaju o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka kako bi pojačale svoju odbranu suočene s ruskom agresijom.

Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. Evropu je zatekla nespremnu, a zabrinutost u vezi snage NATO-a je dodatno povećana nakon što je američki predsjednik Donald Trump napravio zaokret u transatlantskom sporazumu, kazavši da se Evropa mora sama pobrinuti za vlastitu sigurnost, piše AFP, a objavila je Al Jazeera.

Vojni analitičari i evropske vlade se slažu da je prijetnja od ruske agresije stvarna i to u većoj mjeri nego prije tri godine.

- Ruska vojska je danas veća i bolja nego 24. februara 2022. Rusi imaju neprijateljske namjere prema baltičkim zemljama i istočnom krilu Evropske unije - kazao je Alexandr Burilkov, istraživač na politološkom institutu Univerziteta u Heidelbergu.

Prema istraživanju izrađenom za think tank Bruegel i njemački institut Kiel, a u kojem je Burilkov bio koautor, Evropi bi moglo trebati dodatnih 300.000 vojnika kako bi odvratila rusku agresiju i to pored 1,47 miliona aktivnih vojnih radnika.

- Regrutiranje bi moralo igrati ulogu u tako velikim brojkama novih vojnika - kazao je.

Privlačenje vojnika

Od Pariza do Varšave, vođe nastoje povećati izdvajanja za odbranu s obzirom na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da će povući svoje sigurnosne garancije za Evropu.

Ali, mnoge zemlje, uključujući Francusku i Britaniju, imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem vojnika.

Ponovno uvođenje neke vrste vojnog roka, obaveznog ili dobrovoljnog, moglo bi biti još teže.

Prema anketi YouGov, većina ljudi u Francuskoj (68 posto) i Njemačkoj (58 posto) podržava obaveznu vojnu službu za mlade.

Italijani i Britanci su podijeljeni, a većina Španaca (53 posto) joj se protivi.

Istraživanja također pokazuju da mnogi Evropljani nisu spremni braniti svoje zemlje na ratištu.

- U liberalnom društvu, nametanje vojne obaveze je postalo gotovo nemoguće implementirati - kazala je Benedicte Cheron, francuska stručnjakinja koja proučava veze između društva i oružanih snaga.

- Dokle god ne postoji invazija na teritoriju, prihvatanje političke cijene za uvođenje sankcija za one koji se ne odazovu na poziv (u vojsku) čini se nezamislivim - dodala je. 

Vojni rok

Nakon hladnog rata, većina evropskih zemalja je ukinula obavezan vojni rok.

Svega devet zemalja, Grčka, Kipar, Austrija, Švicarska, Danska, Estonija, Finska, Norveška i Turska, ga nikada nisu suspendirale.

Litvanija je ponovo uvela vojnu službu 2015., godinu dana nakon što je Rusija anektirala Krim.

Švedska je to učinila 2017., a Latvija 2023.

S obzirom na političku i ekonomsku cijenu, većina od pet evropskih članica NATO-a koje najviše izdvajaju za odbranu, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska, ne namjerava vojnu službu učiniti obaveznom.

Poljska, koja je vojni rok ukinula 2008. nedavno je najavila namjeru da od 2027. počne nuditi vojnu obuku za 100.000 civila godišnje. Program će biti dobrovoljan, no vlasti planiraju sistem "motivacija i poticaja", kazao je premijer Donald Tusk.

Vjerovatno sljedeći njemački kancelar Friedrich Merz je rekao da podržava ponovno uvođenje jednogodišnje obaveze tokom kojeg bi mladi ljudi mogli obavljati vojnu ili civilnu službu.

U Velikoj Britaniji, posljednji regruti su demobilizirani 1963., a vlada ne namjerava promijeniti svoju politiku.

- Ne razmatramo regrutiranje, ali, naravno, najavili smo veliko povećanje izdvajanja za odbranu - kazao je britanski ministar za međuvladine odnose Pat McFadden.

Nužna transforamacija

U Francuskoj, gdje je obavezna vojna služba ukinuta 2001., predsjednik Emmanuel Macron traži načine da potakne mlade ljude da se prijave.

Macron je u izjavama za novinare objavljenima u subotu rekao da Francuska više nema "logistiku" da ponovo uvede obaveznu službu, ali da želi "razmotriti načine da mobilizira civile" te će u narednim sedmicama pružiti više pojedinosti.

Ponovno uvođenje vojnog roka "bi značilo transformaciju velikog dijela vojske u centre za obuku", kazao je francuski vojni historičar Michel Goya.

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto je isključio mogućnost ponovnog uvođenja vojne službe, ali podržava rezervne snage.

Istraživači kažu da bi se zapadnoevropski političari trebali ugledati na nordijske i baltičke zemlje, a posebno Finsku i Švedsku.

Rezervne snage

Finska, koja dijeli dugu granicu s Rusijom i koju je Sovjetski savez napao 1939., ima jednu od najvećih rezervnih snaga u Evropi.

- Podjela istok-zapad i dalje predstavlja problem. Malo ljudi u zapadnoj Evropi je spremno boriti se - kazao je Burilkov.

Uvjeravanje Evropljana da se dobrovoljno prijave će iziskivati reklamne kampanje, rekao je.

- Također postoji veza između toga misle li ljudi da mogu pobijediti u ratu i žele li služiti, stoga bi dramatično poboljšanje evropskih vojnih sposobnosti ulilo više povjerenja u njih - dodao je,

Goya je rekao da su Evropljani odjednom iznenađeni svojom ranjivošću.

- Tek kada se plima spusti, saznajete ko je plivao go. Američko more se povlači, a mnoge evropske zemlje govore sebi da su, na koncu, malo izložene - kazao je.