U Muzeju Sarajeva početkom aprila bit će otvorena stalna postavka posvećena jednom od najznačajnijih, ali nedovoljno istaknutih naučnika iz bosanskohercegovačke historije – Vejsilu Ćurčiću. Riječ je o prvom školovanom arheologu iz Bosne i Hercegovine, čiji je rad ostavio dubok trag u istraživanju i očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa zemlje.

"Spomen-soba Vejsila Ćurčića", uz prateću izložbu "Arheološki foto-tragovi Vejsila Ćurčića" bit će otvorena 3. aprila u prostoru Brusa bezistana. Ovaj istraživačko-prezentacijski projekt donosi uvid u život i rad naučnika koji je početkom 20. stoljeća postavio temelje moderne arheologije u Bosni i Hercegovini, ali i aktivno radio na zaštiti kulturnih dobara u vremenu velikih društvenih i političkih promjena.

- Spomen soba Vejsila Ćurčića zato nije samo muzejski ambijent. Ona je prostor jednog pronalazača i istraživača, mjesto gdje su nastajale ideje, gdje su prvi put zapisivani rezultati otkrića koja su mijenjala razumijevanje prošlosti Bosne i Hercegovine. U ovom tihom prostoru, za jednostavnim stolom, stvarana je nauka koja je ostavila dubok trag u bosanskohercegovačkoj arheologiji.

Zahvaljujući legatu porodice Ćurčić, Muzej Sarajeva danas čuva ne samo predmete već i duh jednog vremena – atmosferu u kojoj je jedan istraživač, vođen znatiželjom i predanošću, pokušavao razumjeti i sačuvati tragove davnih civilizacija. Kultura pamćenja jedan je temeljnih elemenata društvene svijesti o vlastitom naslijeđu i o ljudima koji su ga stvarali i čuvali. Podsjećanje na rad i doprinos Vejsila Ćurčića nije samo čin poštovanja prema jednom izuzetnom istraživaču nego i odgovornost prema vlastitoj historiji. Takvih se velikana ne smijemo odricati, jer upravo kroz njihovo naslijeđe razumijemo i čuvamo vlastiti kulturni identitet - kazala je za Stav Indira Kučuk Sorguč, direktorica Muzeja Sarajeva. 

Ćurčić je bio dugogodišnji kustos i kasnije direktor Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, gdje je vodio brojna arheološka istraživanja širom zemlje, posebno na lokalitetima iz rimskog i srednjovjekovnog perioda. Njegov rad nije bio ograničen samo na nauku – isticao se i kao strastveni zagovornik očuvanja nacionalne baštine, u vremenu kada su brojni spomenici bili izloženi propadanju ili uništenju.

Posebno mjesto u njegovoj biografiji zauzima period Drugog svjetskog rata, kada je, zajedno s kolegama iz Zemaljskog muzeja, učestvovao u skrivanju i spašavanju Sarajevska Hagada – jednog od najvrijednijih rukopisa jevrejske kulture u Evropi. Ovaj čin ostao je simbol profesionalne i ljudske hrabrosti, ali i predanosti očuvanju univerzalnih vrijednosti kulturnog naslijeđa.

- Njegov naučni rad obilježen je nizom pionirskih doprinosa: postavio je temelje zaštite arheološkog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, posvetio se istraživanju srednjovjekovnih nekropola i stećaka, radeći na prvoj bosanskohercegovačkoj monografiji o stećcima. Iako taj rukopis nikada nije objavljen, koristili su ga brojni istraživači, čime je Ćurčić postao začetnik sistematskog proučavanja ovog jedinstvenog spomeničkog naslijeđa. Zatim je dokumentirao nekropole i iz zraka, uvodeći u bosanskohercegovačku arheologiju zračnu fotografiju – metodu koja će mnogo kasnije postati važan alat pejzažne arheologije. Posebno mjesto u ovoj sobi zauzima stari fotoaparat marke Welta iz 1920. godine, sa metalnom kutijom i pločicama za negative.

Upravo takvim aparatom Vejsil Ćurčić je fotografirao arheološke nalaze i lokalitete, postavši jedan od pionira arheološke fotografije u Bosni i Hercegovini. Već tokom istraživanja na Glasincu krajem 19. stoljeća uveo je fotografiju u metodologiju arheološkog dokumentiranja – praksu koja je danas temeljni dio svake arheološke terenske dokumentacije. Posebno mjesto u njegovoj biografiji zauzima period Drugog svjetskog rata kada je kao direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu aktivno učestvovao u spašavanju muzejskog blaga u teškim ratnim okolnostima - ističe Kučuk - Sorguč. 

Nova postavka rezultat je saradnje Muzeja Sarajeva s Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, profesorom Adnanom Kaljancem, te nasljednicima Vejsila Ćurčića. Kroz bogatu arhivsku građu, fotografije i dokumente, izložba donosi autentičan uvid u njegov istraživački rad, ali i lični život, otkrivajući čovjeka koji je bio mnogo više od naučnika.

Ovaj projekt predstavlja svojevrsni hommage pioniru domaće arheologije, ali i važan korak u vraćanju kolektivnog sjećanja na ličnosti koje su oblikovale kulturni identitet Bosne i Hercegovine. Sarajevo tako, s vremenskim odmakom, konačno odaje priznanje svom velikanu – čovjeku koji je život posvetio prošlosti kako bi sačuvao budućnost.

Vejsil prilikom uzimanja otiska za repoliku stećka (Iz ostavštine Vejsila Ćurčića)

Iz biografije

Vejsil Ćurčić obrazovao se u Beču, gdje je studirao historiju umjetnosti i arheologiju, nakon čega je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine (1891–1924), ostavljajući neizbrisiv trag u razvoju arheologije i muzeologije u Bosni i Hercegovini.

Tokom bogate karijere vodio je i učestvovao u brojnim istraživanjima širom zemlje. Istraživao je nekropole Japodi kod Bihaća, neolitska naselja poput Kraljevine i Butmira, nekropole na Glasincu,  kao i sojeničko naselje Donja Dolina, jedno od najvažnijih prahistorijskih nalazišta u regiji.

Ćurčić se isticao i u zaštiti kulturne baštine, radeći na konzervaciji srednjovjekovnih utvrđenja poput tvrđava u Doboju, Blagaju, Tešnju, Jajcu, Zenici, Maglaju... 

Pored terenskog rada, provodio je i opsežna arheološko-topografska istraživanja, između ostalog na području Bosanskog Petrovca, s posebnim fokusom na proučavanje i dokumentiranje stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika po kojima je Bosna i Hercegovina prepoznatljiva.

U periodu od 1943. do 1945. godine obnašao je funkciju direktora Zemaljskog muzeja, gdje je dao značajan doprinos razvoju muzejskih zbirki, posebno kroz formiranje Etnografske zbirke i Zbirke stećaka. Bio je strastveni sakupljač etnografske građe – od predmeta drvorezbarstva i oružja do tradicionalne nošnje i alata za svakodnevni život.

Kao autor, bavio se temama iz oblasti prahistorijskog rudarstva i metalurgije, ali i kulturne historije, ostavljajući vrijedne zapise, uključujući monografije o oružju i narodnom ribarstvu na prostoru Bosne i Hercegovine. Njegov rad predstavlja temelj na kojem se i danas gradi razumijevanje bogate prošlosti ovih prostora.

Iako ni sam nije znao tačnu godinu rođenja Vejsil Ćurčić je smatrao da je to bilo između 1866. i 1869. godine, dok su neki naveli dan njegovog rođenja kao 17.12.1868. godine. Rođen je od roditelja Almase i Muhamed age Ćurčića. Almasa je poticala od roda Pašagića iz Visokog, dok je otac Muhamed aga Ćurčić bio potomak spahija Toplika i Tilave.