Da li treba mijenjati zakon o pomilovanju?

U Bosni i Hercegovini, poput većine država, postoji pravni institut pomilovanja. Za državni nivo ono je propisano članom 119. Krivičnog zakona BiH i Zakonom Bosne i Hercegovine o pomilovanju. Pomilovanjem se poimenično određenom licu: daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom; ukida ili određuje kraće trajanje izrečene mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti; ukida određena pravna posljedica osude ili određuje njeno kraće trajanje; određuje brisanje osude. Pomilovanje za krivična djela utvrđena prema krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine može dati samo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Pomilovanje je u suštini akt milosti države prema osuđenom građaninu. Mišljenja oko instituta pomilovanja uvijek su bila podijeljena, kako među pravnicima tako i među političarima. Pomilovanja počesto izazovu gnjev javnosti, posebno ako su politički motivirana. Nema milosti tamo gdje je politika upetljana. Američki predsjednik Trump je svjetski car pomilovanja. Po našem zakonu pozitivno mišljenje suda o pomilovanju, kao i mišljenje Ministarstva pravde nisu obavezujuća za donosioca odluke, tj. Predsjedništvo BiH. Ako je sud pravomoćno presudio, a poslije dao i negativno mišljenje o molbi za pomilovanje, kako je moguće da organ izvršne vlasti ignorantski postupi i po svome nahođenju ili interesu donese odluku o pomilovanju? To je udar na vladavinu prava i svojevrsno osporavanje nezavisnosti sudske vlasti. Pomilovanje bi imalo smisla i donekle opravdanja ako je sud očigledno pogriješio, kao u slučaju Novalić, ali je uvijek krajnje delikatno oslanjati se na subjektivne ocjene. Nije mali broj stručnjaka koji misle da bi trebalo promijeniti zakon i za pomilovanje uvesti obavezujući uslov: pozitivno mišljenje suda?

Udruženi poduhvat pomilovanja

Domaća javnost je postala uznemirena kada su u medijima procurila saznanja o tajnom dogovoru lidera HDZ-a Dragana Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika. Ukoliko na predstojećim izborima kandidatkinje te dvije stranke Darijana Filipović (HDZ) i Željka Cvijanović (SNSD) postanu članice Predsjedništva BiH, spekulira se da će one pomilovati Milorada Dodika, koji onda može postati premijer Rs. "Dvije loše" mogu poduzeti udruženi poduhvat pomilovanja. Sud BiH je u augustu 2025. pravomoćno osudio Dodika na godinu dana zatvora radi krivičnog djela nepoštivanja odluka Visokog predstavnika (OHR). Uz zatvorsku kaznu od godinu dana Dodiku je izrečena sigurnosna mjera šest godina zabrane vršenja dužnosti i političkog djelovanja. Krivično djelo za koje je osuđen proizvodi pravne posljedice zbog kojih Milorad Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u institucijama vlasti. Dodik je kaznu zatvora otkupio. "Kvaka" je u tome da novoformirano Predsjedništvo BiH može donijeti odluku o pomilovanju kojom će izbrisati pravne posljedice osude, a time i zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava... Prestala bi zabrana političkog djelovanja. Dodik bi, naprimjer, opet mogao biti na čelu Vlade Rs, pod uslovom da njegova stranka bude dio većine u Narodnoj skupštini Rs koja bi ga izabrala.

Dvije loše preglasaše

Hipotetički, Predsjedništvo BiH može donijeti odluku o pomilovanju s dva glasa "za", čime bi bio preglasan treći član Predsjedništva iz reda Bošnjaka. Ovakav scenario je u pravnom smislu izvediv iako postupak pomilovanja nije tako brz da bi se ta tačka mogla pripremiti i razmatrati na prvoj sjednici novoizabranog Predsjedništva BiH, kao što neki mediji senzacionalistički spekuliraju. Osuđenik Dodik mora prvo podnijeti zahtjev za pomilovanje nadležnom Ministarstvu pravde BiH. Postupak radi efikasnosti vodi posebna petočlana Komisija za pomilovanje. Ona pribavlja potrebnu dokumentaciju. Posebno je važno obrazloženo mišljenje suda koji je vodio prvostepeni krivični postupak. Ministarstvo pravde na kraju dostavlja Predsjedništvu molbu zajedno s izvještajem, te obrazloženim prijedlogom (pozitivnim ili negativnim) odluke o pomilovanju. Mišljenja suda i ministarstva ne obavezuju Predsjedništvo.

Duševna bol

Članom 10. Zakona propisan je sadržaj molbe. Između ostali meni je "upala u oko" obaveza da osuđeno lice mora podnijeti izjavu da će poštovati pravni poredak Bosne i Hercegovine. Dodikova potpisana izjava da će poštovati pravni poredak Bosne i Hercegovine kod njega će nesumnjivo izazvati političku i duševnu bol, a kod njegovih protivnika oduševljenje. Dobili bi oružje da politički torpediraju "rusku podmornicu", kako ga je opisivao njegov tovariš Dino Konaković. Dodik je Sudu BiH u augustu prošle godine uplatio iznos od 36.500 KM čime je jednogodišnju zatvorsku kaznu zamijenio novčanom. To je neuporedivo jeftinije nego što je morao uplatiti američkim lobistima da njemu i družini skinu sankcije. Podnošenjem apelacije Ustavnom sudu BiH, koja mu je odbijena, zahtjeva za otkup i uplatom novčane kazne Sudu BiH Dodik je nesumnjivo priznao nadležnosti njemu mrskih institucija BiH. Doduše, nekada je priznao genocid u Srebrenici, pa ga je poslije negirao. Rek'o, pa porek'o. On se drži bizantijskog principa da je istina ono što mu paše.  

Pomilovanje iz nužde

Kad se saberu svi argumenti, "glavni baja" iz Rs je potučen do nogu u sukobu sa pravnim sistemom BiH kojega je tako drsko omalovažavao i negirao. Moliti za milost Predsjedništvo BiH za Dodika bi bio politički harakiri. Njegov autoritet bi se istopio, a vjerodostojnost i dosljednost pokopani. Pomilovanje bi Dodika pretvorilo u političkog gubitnika. Dodik ne bi bio sretan da ga Željka i Darijana pomiluju? Zato će se samo u krajnjoj nuždi zamoliti Predsjedništvo BiH. Ne kaže se džabe da nužda zakon mijenja, a on je u karijeri puno puta bio u nuždi. Izvjesno je da bi to bio riskantan potez, potpuna degradacija i poraz njegove protivdržavne, separatističke politike. S druge strane, ne treba smetnuti da bi pomilovanje izložilo obje članice Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović i Darijanu Filipović, ozbiljnim optužbama za zloupotrebu pravnog instituta pomilovanja i čitavom nizu neugodnih pitanja, posebno ako mišljenja suda i ministarstva o pomilovanju budu negativna. Šta bi one mogle dobiti osim što bi uništile predsjednički kredibilitet? Za treći entitet treba im treći partner. Ova pretpostavka se temelji na Dodikovoj izjavi da će podržati svaku inicijativu da se povoljno riješi pitanje izbora člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Ako će Dodik podržati svaku inicijativu onda bi se sa Čovićem mogao dogovoriti da podrži posredan izbor članova Predsjedništa u Parlamentarnoj skupštini BiH umjesto podrške separatistički "obojenom" konceptu trećeg entiteta. Zašto Dodik insistira na neposrednom izboru člana Predsjedništva iz Rs? Zašto uporno goni vodu na svoj mlin, dok Čović znakovito šuti? Tajni dogovor? Obojica su posredan izbor članova Predsjedništva ranije podržala u Aprilskom paketu ustavnih promjena, a urnek postoji u važećem Zakonu o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva. Ovakva reforma ustava uključila bi i rješavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Siguran sam da bi i među bošnjačkim liderima brzo pronašli partnere.