Državni zastupnici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić uputili su u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o državnoj imovini, koji je već usvojen na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine u oktobru 2024. godine. Tada su za usvajanje ovog prijedloga glasali članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović, a protiv je bila Željka Cvijanović.

U decembru prošle godine, Komšić i Bećirović uputili su u Parlament BiH ovaj prijedlog zakona, ali su ga na Kolegiju zaustavili HDZ-ov Marinko Čavara i SNSD-ov Nebojša Radmanović.

Osnivanje direkcije

Zakon predviđa osnivanje Direkcije za upravljanje, raspolaganje i evidenciju državne imovine, a za njegovu primjenu trebat će tri miliona KM. Direkcija bi imala direktora, tri zamjenika direktora i barem pet državnih službenika, šest zaposlenika sa srednjom stručnom spremom.

U predloženom zakonu nabrojano je 14 stavova šta čini državnu imovinu Bosne i Hercegovine. 

Između ostalog piše da su to dobra na kojima je pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja imala SRBiH do 31. decembra 1991, uključujući nekretnine u BiH stečene izgradnjom od strane državnih organa BiH ili izgradnjom iz državnih sredstava Fonda solidarnosti SFRJ.

To su i opća dobra kao što su atmosferski zrak, zračni prostor, voda u rijekama, voda za piće ili tehničku upotrebu, voda u jezerima i moru, te morska obala, radio-frekvencije, zatim javna dobra kao što su javni putevi, ulice, trgovi, željeznički, elektroprenosni, gasovodni, toplovodni, telekomunikacioni i drugi infrastrukturni koridori i mreže, pa građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, biljni i životinjski svijet, nacionalni i kulturno-historijski spomenici BiH, imovina koja je poklonjena BiH... 

- Kao pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj državnoj imovini. 

Entiteti i drugi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini mogu upravljati i koristiti ili imati u vlasništvu onu državnu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj su ovlašteni ovim zakonom, ili drugim zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.

Svako raspolaganje državnom imovinom ili promjena upisa u zemljišnim i katastarskim evidencijama nakon 1. marta 1992. godine, suprotno je ovom zakonu, ništavo je i ne proizvodi pravno dejstvo - piše u prijedlogu zakona.

Nezakonito raspolaganje

Navodi se i da je državnu imovinu moguće prodati ili dati u zakup, a dobijeni novac se koristi, između ostalog, za reforme, otvaranje radnih mjesta i ulaganja u infrastrukturu.

Vodi se i Jedinstveni registar državne imovine, predviđa donošenje strategije raspolaganja i upravljanja državnom imovinom za petogodišnji period, koju, na prijedlog Vijeća ministara BiH, donosi Parlamentarna skupština BiH.

Predviđene su i kazne, i to zatvora od 30 do 60 dana i novčane koje idu do 20.000 KM. 

U obrazloženju zakona je istaknuto da država Bosna i Hercegovina nije uspjela relevantnim zakonom na državnom nivou urediti ovu pravnu materiju niti spriječiti neustavno otuđivanje državne imovine, njeno korištenje i nezakonito raspolaganje, uprkos Zakonu o privremenoj zabrani zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo visoki predstavnik i koji je još na snazi i uprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Bila su bar dva pokušaja da se donese zakon, 2008. i 2016. godine, ali nijedan nije doživio raspravu. 

Navodi se i da nije poznato koliko je državne imovine u Bosni i Hercegovini na protivpravan način preknjiženo, uzurpirano, oteto, otuđeno i zloupotrijebljeno. 

Počelo je 2004. godine

Priča o državnoj imovini počinje 2004. godine kada je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) naredio bh. vlastima da riješe pitanje imovine.

Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Taj zakon propisuje da je ništavna svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama Zakona.

On je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS-a i Brčko Distrikta. Zakon o državnoj imovini jedan je od neophodnih uvjeta 5+2 koje BiH mora ispuniti da bi OHR finalizirao svoj boravak u Bosni i Hercegovini.

U decembru 2009. godine objavljen je popis državne imovine obavljen pod pokroviteljstvom OHR-a. Tim OHR-a popisao je ukupno 1.000 jedinica - 979 u BiH i 21 u inostranstvu. Pod jedinicom se podrazumijeva imovina koja se vodi u jednom imovinskom listu.

Sporni zakon u NSRS-u

U januaru 2011. godine, kako bi spriječio promjenu vlasništva nad državnom imovinom prije nego što Ustavni sud Bosne i Hercegovine donese konačnu odluku o ustavnosti Zakona RS-a o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio je nalog o obustavi njegove primjene. Sporni zakon usvojen je u NSRS-u u septembru 2010. godine.

Dodik je 2012. godine objavio dokument pod nazivom "Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske". U njemu je obrađeno i pitanje imovine.

- Kako Ustav BiH ne daje izričito pravo Bosni i Hercegovini na imovinu jer u nabrajanju njenih nadležnosti u članu 3.1. (od a do j), ne navodi pravo na imovinu, onda je jasno da Bosna i Hercegovina po važećem Ustavu BiH nema imovinu, niti to pravo reguliše nekim drugim članom Ustava - navodi se u ovom dokumentu.

U aprilu 2023. godine godine visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetio je na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara. Naveo je i da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero, nebrojeno puto do sada, upozoravao je i pojašnjavao da je prodaja dijela zemljišta bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu mapa puta kojom se treba ići kada je riječ o državnoj imovini i načinu kako zaustaviti njeni krčmljenje i nasilno pebacivanje na entitete. 

Podsjetimo, 2005. godine Dom naroda Parlament BiH usvojio je odluku o prodaji dijela zemljišta u okviru bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu za gradnju zgrade Ambasade SAD-a. 

Šest odluka
 
Riječ je o 44.175 kvadratnih metara, a kupoprodajna cijena iznosila je 12,868.503,51 KM. Novac je uplaćen na račun Vijeća ministara BiH. 

Odluka Ustavnog suda BiH U1/11 od 13. jula 2012. godine nedvojbeno je utvrdila da je Bosna i Hercegovina titular vlasništva nad imovinom države Bosne i Hercegovine, ali i titular prava i obaveze da to pitanje reguliše.

Do sada je Ustavni sud BiH donio šest odluka kojima je potvrdio da je državna imovina vlasništvo države Bosne i Hercegovine. BiH je država koja ima kontinuitet vlasništva nad imovinom bivše RBiH, a prema Sporazumu o sukcesiji i imovine koja je pripadala SFRJ, tvrde svi pravni eksperti. BiH nije nastala u Dejtonu 1995, niti je sastavljena od entiteta, ona se sastoji od dva entiteta. A to jasno piše i u Ustavu BiH - Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma na čije poštivanje Milorad Dodik se stalno poziva. 

Vučić, Dodik i Čović

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik su nakon Svesrpskog sabora održanog u junu prošle godine ustvrdili da imovina pripada entitetima, a ne državi Bosni i Hercegovini.

Pri tome su Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u BiH optužili za izazivanje kriza.

- Kako, gdje i od kada negdje piše da imovina pripada centralnim vlastima, a ne entitetima - upitao je Vučić Ambasadu SAD-a.

Iz Ambasade su odgovorili da nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentirane pravne historije i sudskih presuda u vezi s državnom imovinom u BiH.

O državnoj imovini proteklih se dana oglasio i lider HDZBiH Dragan Čović.

- Nismo daleko od istine da nekih petnaestak milijardi eura investicija stoji zbog toga što nismo do kraja raščistili odnose kad je u pitanju Zakon o državnoj imovini i mislim da s te strane treba biti vrlo jasan. Visoki predstavnik svojim očitovanjem ovih dana je kazao da će morati preispitati ili korigirati svoju odluku. Ministar pravde BiH, Davor Bunoza, napravio je jedan presjek stanja gdje se danas nalazimo – kazao je Čović.

Dodao je i da je aneks 4 Dejtonskog sporazuma vrlo precizno predvidio šta je čija nadležnost kad je u pitanju državna imovina.

- Precizno će se definirati šta je to što pripada Bosni i Hercegovini, pa će se prema njoj tako i odnositi. Nedopustivo je da mi ne možemo graditi autoput kroz Grad Mostar zbog toga što taj proces neko blokira. E, sad, nabrajajući bar ovaj javni interes, druga je stvar što je ta državna imovina prepreka i za mnoge privatne investicije - rekao je Čović i dodao kao se to mora staviti u funkciju svih stanovnika Bosne i Hercegovine, pogotovo tamo gdje se gradi javna infrastruktura.