Posmrtni ostaci osam žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima u julu 1995. godine u Srebrenici spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi koja će biti klanjana 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, potvrdila je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić.

Iako je za sada potvrđena saglasnost osam porodica, taj broj još uvijek nije konačan jer porodice imaju rok do početka jula da odluče hoće li ukopati posmrtne ostatke svojih najmilijih. U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se i posmrtni ostaci još osam identificiranih žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i posmrtni ostaci 38 osoba koje su identifikovane DNK metodom, ali porodice još uvijek nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.

Prije 23 godine

U Potočarima ukopane prve žrtve genocida, reis Cerić: Tog dana nebo nad Bosnom je šutjelo

Razlog za takve odluke najčešće je nekompletnost skeletnih ostataka. Mnoge porodice odlučuju čekati otkrivanje novih masovnih grobnica u nadi da će pronaći dodatne dijelove tijela i tako ukopati kompletnije posmrtne ostatke svojih najmilijih.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada su ukopane 6.772 žrtve genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica. Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

Bol porodica dodatno produbljuje činjenica da mnogi roditelji nisu dočekali da pronađu ni jednu kost svojih najmilijih. Prema podacima udruženja Majke Srebrenice, najmanje 570 majki umrlo je a da nikada nisu pronašle posmrtne ostatke svoje djece, muževa ili braće.

Komandant UNPROFOR-a

Umro francuski general Philippe Morillon: Obećao 1993. zaštitu Srebreničanima, a dvije godine kasnije desio se genocid nad Bošnjacima

Trideset godina nakon genocida, potraga za nestalima i dalje traje, a uz bol porodica prisutno je i negiranje genocida od strane onih koji su ga počinili. Uprkos presudama međunarodnih sudova i hiljadama identificiranih žrtava, borba za istinu i dostojanstven ukop svih ubijenih ostaje jedan od najvažnijih zadataka poslijeratnog društva u Bosni i Hercegovini.

Poruka porodica i institucija koje tragaju za nestalima ostaje ista – dok i posljednja kost ne bude pronađena, potraga neće stati.

Na putu pravde, očekuje se da će doprinijeti i angažman nagrađivane rediteljice Jasmile Žbanić koja je prije nekoliko dana snimila nastavak filma o genocidu "Quo Vadis, Aida? - Dio koji nedostaje". Dok je u prvom dijelu govorila o vremenu prije i za vrijeme genocida, novo ostvarenje donosi perspektivu današnjeg vremena i svega onoga sa čim se suočavaju porodice monstruzno ubijenih Bošnjaka u julu 1995. u Srebrenici.