Zlato bi trebalo biti imovina koja se kupuje u trenucima kada cijene rastu.

Ipak, inflacija u SAD-u je na najvišem nivou u posljednje tri godine, dok se zlato kreće prema četvrtom uzastopnom mjesečnom padu, nalazeći se na nivou koji je za otprilike četvrtinu niži od rekordnih vrijednosti iz januara 2026. godine.

Plemeniti metal koji bi trebao služiti kao zaštita od inflacije, za sada čini upravo suprotno.

Šta se događa? Odgovor otkriva ključnu zabludu o zlatu i objašnjava zašto ovaj metal nije uvijek štit protiv inflacije, uprkos uvriježenom mišljenju.

Zlato pod pritiskom viših kamatnih stopa i rasta zarade

Polazna tačka je razumijevanje onoga šta zlato nije. Ono ne isplaćuje kuponsku kamatu kao obveznica, niti dividendu kao dionica.

Zbog toga je zlato izuzetno osjetljivo na prinose koji su dostupni na drugim mjestima.

Kada državne obveznice ne donose gotovo nikakvu zaradu, držanje zlata vas košta vrlo malo. Međutim, kada obveznice nude stvarni prinos, oportunitetni trošak posjedovanja zlata raste, zbog čega kupci postaju suzdržani.

Ista logika važi i za dionice. Kada ekonomija ostvaruje profit, kompanije rastu i povećavaju dividende, što ponovo povećava trošak držanja zlata.

To je upravo onaj tržišni režim kojem trenutno svjedočimo. U prvom kvartalu 2026. godine, zarada po dionici kompanija iz indeksa S&P 500 porasla je za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu, a analitičari očekuju da će godišnji rast zarada ostati dvoznamenkast sve do posljednjeg kvartala 2027. godine.

Istovremeno, inflaciju podstiču energetski šokovi povezani sa sukobom s Iranom i dugotrajni efekti carina.

Centralne banke reagiraju održavanjem restriktivne politike.

Evropska centralna banka je već podigla kamatne stope u junu, a fokus se sada prebacio na Federalne rezerve (Fed) pod vodstvom novog predsjednika Kevina Warsha.

Tržište procjenjuje povećanje, a ne smanjenje kamatnih stopa

Warsh je iskoristio svoj prvi sastanak kako bi signalizirao odlučan i strožiji stav.

Rast cijena je okarakterizirao kao neuspjeh politike, a ne kao nesretan slučaj, poručivši tržištima da je "inflacija izbor" te da će "ovaj odbor osigurati stabilnost cijena".

Popustljiv ton koji su mnogi očekivali potpuno je izostao. Devet zvaničnika Feda sada predviđa više kamatne stope u ovoj godini.

Investitori su brzo prilagodili svoja očekivanja. Terminski ugovori na Fedova sredstva sada impliciraju jedno povećanje do septembra i gotovo dva do kraja 2026. godine, što predstavlja oštar preokret u odnosu na ranije najave smanjenja stopa.

Neki analitičari smatraju da je čak i ovakav stav previše oprezan.

Ekonomisti Bank of America promijenili su svoju procjenu i sada očekuju da će Fed ove godine povećati kamatne stope za punih 75 baznih poena – u septembru, oktobru i decembru – čime bi se referentna kamatna stopa podigla u raspon od 4,25 do 4,5 posto.

Razlog je jednostavan – podaci idu u prilog povećanju. Bazna PCE inflacija, Fedov omiljeni indikator, kreće se oko 3,5 posto s tendencijom pogoršanja, a Warshova reakcija djeluje mnogo oštrije nego što se ranije pretpostavljalo.

Povlačenje "bikova" s tržišta zlata

Prije godinu, gotovo svi su bili optimistični u pogledu zlata, jer je ovaj metal djelovao kao magnet usred carinske neizvjesnosti i očekivanja o smanjenju kamatnih stopa. Sada se zagovornici rasta cijena povlače.

Goldman Sachs je smanjio svoju prognozu za decembar 2026. na 4.900 dolara po unci s ranijih 5.400 dolara, navodeći Warshov iznenađujući stav i odgađanje smanjenja kamatnih stopa. U scenariju još strožije politike, banka predviđa pad cijene zlata prema 4.440 dolara.

Analitičari za robe u Bank of America sada smatraju da je skok na 6.000 dolara malo vjerovatna opcija u skorije vrijeme.

- Povećana vjerovatnoća rasta kamatnih stopa u decembru 2026. usko je povezana s padom cijena zlata. Drugim riječima, prelazak s "inflatornih rezova" na strožu monetarnu politiku smanjuje potencijal rasta cijene zlata za oko 50 posto, uz sve ostale nepromijenjene uvjete - naveo je u izvještaju Michael Widmer, analitičar Bank of America.

Kada investiranje u zlato zapravo daje rezultate?

Ništa od ovoga ne znači da je zlato izgubilo svoju vrijednost. To samo znači da se uvjeti koji mu pogoduju trenutno mijenjaju.

Zlato obično blista kada inflacija opada, a centralna banka smanjuje kamatne stope, jer tada realni prinosi padaju, a oportunitetni trošak držanja zlata nestaje.

Također, zlato je efikasno kada ekonomski rast stagnira, a tržišta dionica postanu nestabilna, što privlači kapital u sigurna utočišta.

Historija pokazuje da ovaj metal najbolje funkcionira ne samo kada je inflacija visoka, već kada je ona visoka uz istovremeno popustljivu politiku donosilaca odluka.

Mit iz 1970-ih

Ideja o zlatu kao automatskoj zaštiti od inflacije uglavnom je naslijeđe iz 1970-ih godina, kada su cijene izmakle kontroli, a reakcija nadležnih bila spora.

Uz neumoljivu inflaciju i nemogućnost politike da je obuzda, realne kamatne stope postale su duboko negativne, što je natjeralo investitore da spas potraže u zlatu. Vrijednost metala je tada naglo porasla jer nije bilo druge zaštite.

Danas je slika potpuno drugačija. Zlato se suočava s rastućim kamatnim stopama, višim prinosima na obveznice i jačim dolarom. Istovremeno, ekonomija, posebno u SAD-u, ostaje snažna, s nezaposlenošću blizu historijskog minimuma i tehnološkim gigantima koji bilježe rekordne profite.

Lekcija je neugodna, ali jasna – kupovina zlata isključivo zbog rasta inflacije može biti pogrešna procjena, piše Euronews Business.