Kada su lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije lansirali inicijativu Otvoreni Balkan, obećavali su novu eru regionalne saradnje. Najavljivan kao mini Shengen, projekat je imao za cilj da stvori jedinstveno tržište rada i olakša kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala između zemalja Zapadnog Balkana.

U toj euforiji, pokušavali su "ugurati" i Crnu Goru, kao i Bosnu i Hercegovinu, čime bi se ostvario plan o "srpskom ekonomskom svetu". Albanija je, pak, željela da u ovu priču uđe i Kosovo, čime bi se zadovoljili i velikodržavni apetiti Tirane.

"Potencijalna država"

Otvoreni Balkan trebalo je, navodno, da omogući brži protok roba, ljudi, kapitala i usluga na Zapadnom Balkanu, ali je po mnogim političkim i ekonomskim akterima bio samo paravan za realizaciju novog velikosrspkog projekta. Mini Shengen ili Otvoreni Balkan, trebao je brisati granice između Crne Gore, Srbije i bh. entiteta Republika Srpska.  

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, podsjetimo, gurao je tu ideju godinama. Slične ili iste inicijative Vučić je počeo predlagati još 2015. godine. Ali, nijedna nije uspjela.  

Lider Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, u maju 2023. godine, podsjetimo, kazao je da bi unutar Otvorenog Balkana živjelo preko 5 miliona Bošnjaka što je potpuna besmislica. Otišao je u euforičnom govoru dotle da je čak tu regionalnu inicijativu okarakterisao kao "potencijalnu državu". 

- Evo vam jedna teza, pa je malo razradite. Priča o Otvorenom Balkanu kao nekom srpskom svetu. To je neka politička intriga u kojoj to, kao srpski svet, svi Srbi u jednoj državi. Koliko u toj državi, potencijalnoj, tih bez granica regionalnoj saradnji...Koliko ima muslimana Bošnjaka? Je li neko računao? Znate koliko ima? Preko pet miliona. Na Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, BiH, Srbiji... Preko 5 miliona Bošnjaka muslimana bi bilo u mogućnosti jedni drugima da idu na Bajram - kazao je uzbuđeno Konaković.

Brojne reakcije i negodovanje

Na društvenim mrežama uslijedile su brojne reakcije i negodovanja u vezi Konakovićevog uvlačenja Bosne i Hercegovine u velikosrpski projekat Otvorenog Balkana. 

Ali, kada već nije prošao Otvoreni Balkan za koji se u BiH najviše borio i zalagao Konaković, Vučić se bacio na "srpski svet". Prošle godine na Svesrpskom saboru usvojena je opasna Deklaracija, čiji je autor zloglasna Srpska akadamija nauka i umjetnosti (SANU). Za razliku od Memoranduma I i Memoranduma II, koji su javnosti predstavljani kao "neobavezujući" dokumenti, ova Deklaracija je usvojena u Skupštini Srbije i Narodnoj skupštini RS-a, čime je postala zvanična strategija – mapa puta kojom će se kretati Beograd i Banja Luka, odnosno Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.

Podsjetimo da su tadašnji članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić bili protiv, dok je Milorad Dodik davao punu podršku Otvorenom Balkanu.

Šta je rekao Edward Joseph

O inicijativi Otvoreni Balkan svoje mišljenje iznosio je i Edward Joseph, profesor Univerziteta Johns Hopkins, dobar poznavalac prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Potcrtao je kako Otvoreni Balkan u Rusiji podržava glavni proruski medij Sputnjik Srbija.

- A zašto ne bi? Otvoreni Balkan je otvorena pozivnica za Vučića da iskoristi ekonomsku veličinu Srbije za političku prednost, oslobođenu političkih ograničenja i vrijednosti EU-a. Otvoreni Balkan je jednako "srpski svet". Vjerovanje da Vučić želi da se pridruži EU natjerao je američke zvaničnike da pomisle kako je trgovina jednako povjerenje. Ono što se računa je karakter režima s kojim trgujete. Pitajte samo Ukrajinu kojoj je do 24. februara Rusija bila najveći trgovinski partner – napisao je Joseph u junu 2022. godine, te dodao:

Direktne prijetnje Srbije

- Pitajte Japan, Južnu Koreju i Tajvan da li je trgovina izgradila povjerenje sa Kinom. Ista priča je na Balkanu. Srbija je prvi trgovinski partner Crne Gore, i za uvoz i izvoz, a Beograd je na posljednjem mjestu u pogledu povjerenja. Nedavna podrška crnogorskog premijera ovoj inicijativi dodatno je povećala podjele u ovoj zemlji. Bilo koja politika na Balkanu koja se suočava sa direktnom prijetnjom Srbije je skeptična, ako se ne sumnja prema inicijativi Otvoreni Balkan.

Inicijativa, koja se prvobitno zvala mini Shengen, pokrenuta je 10. oktobra 2019. godine u Novom Sadu, a potpisali su je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.

Ime je 29. jula 2021. godine promijenjeno u Otvoreni Balkan. Inicijativi se usprotivila opozicija u Albaniji, a odbacile su je Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Danas, o Otvorenom Balkanu više niko i ne govori.