Ozareni pakistanski premijer Shehbaz Sharif, dočekan saudijskim borbenim avionima F-15, crvenim tepihom i punim kraljevskim protokolom, pridružio se saudijskom prijestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu u srijedu kako bi potpisali "sporazum o strateškoj međusobnoj odbrani" (SMDA).
Posmatrači kažu da je to prekretnica u višedecenijskom savezu između dvije nacije čije veze sežu skoro osam decenija unazad.
Ceremoniji potpisivanja u Kraljevskom dvoru u palati Al-Yamamah u Rijadu prisustvovali su visoki zvaničnici Saudijske Arabije, čuvara dva najsvetija mjesta islama, zajedno s predstavnicima Pakistana, jedine nuklearne sile u muslimanskom svijetu, piše Al Jazeera.
Sporazum dolazi u kritičnom trenutku. Regionalna politika je preokrenuta dvogodišnjom izraelskom agresijom, - uključujući rat u Gazi i napade na susjedne države, a kulminirala je nedavnim izraelskim napadom na Dohu, glavni grad Katara, koji graniči sa Saudijskom Arabijom.
Ali, to se također događa usred pojačanih tenzija između Indije i Pakistana, nakon kratkog, ali intenzivnog sukoba u maju u kojem su četiri dana napadali međusobne vojne baze, dovodeći Južnu Aziju na rub punopravnog rata između susjeda s nuklearnim oružjem.
Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da sporazum sa Saudijskom Arabijom odražava "zajedničku posvećenost" obje nacije jačanju sigurnosti i promociji regionalnog mira, uz obećanje da će "jačati zajedničko odvraćanje od bilo kakve agresije".
- Sporazum navodi da će se svaka agresija protiv bilo koje zemlje smatrati agresijom protiv obje - saopćilo je ministarstvo.
Asfandyar Mir, viši saradnik u Stimson Centru sa sjedištem u Washingtonu, opisao je sporazum kao "prekretnicu" za obje zemlje.
- Pakistan je ranije održavao sporazume o međusobnoj odbrani sa Sjedinjenim Državama tokom Hladnog rata, ali su se oni raspali do 70-ih. Čak i sa Kinom, uprkos opsežnoj odbrambenoj saradnji, Pakistan nema formalni sporazum o međusobnoj odbrani - rekao je Mir za Al Jazeeru.
Muhammad Faisal, istraživač sigurnosti Južne Azije na Tehnološkom univerzitetu u Sydneyu, rekao je da bi sporazum mogao poslužiti kao predložak za Pakistan da se uključi u sličnu bilateralnu odbrambenu saradnju sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, dva ključna partnera u Perzijskom zaljevu.
Saudijska Arabija bila je jedna od prvih zemalja koja je priznala Pakistan nakon njegove nezavisnosti u augustu 1947. godine. Godine 1951. dvije nacije potpisale su "Ugovor o prijateljstvu", postavljajući temelje za decenije strateške, političke, vojne i ekonomske saradnje.
Tokom godina, pakistanske oružane snage su nekoliko puta raspoređene u kraljevstvo i obučavale saudijsko osoblje i u Zalivu i u Pakistanu.
Prema službenim podacima, Pakistan je obučio više od 8.000 Saudijaca od 1967. godine. Sporazum potpisan 1982. godine dodatno je učvrstio ovu saradnju osiguravajući "deputaciju osoblja pakistanskih oružanih snaga i vojnu obuku" u Saudijskoj Arabiji.
Ali najnoviji pakt dolazi u trenutku kada se geopolitička šahovska tabla Bliskog istoka mijenja. Posljedice izraelskog rata u Gazi i njegovih udara na regionalne susjede učinile su zemlje Zaljeva nemirnima, od kojih se mnoge i dalje uveliko oslanjaju na sigurnosne garancije Sjedinjenih Država, čak i dok Washington ostaje najbliži saveznik Izraela.
Katar, koji je Izrael napao 9. septembra zbog ugošćavanja vođa Hamasa, služi kao prednje sjedište Centralne komande SAD-a (Centcom).
Od sredine 2025. godine, 40.000-50.000 američkih vojnika stacionirano je širom Bliskog istoka, raspoređenih u velikim bazama i manjim prednjim lokacijama, najmanje 19 njih, uključujući zračnu bazu Princ Sultan izvan Rijada.
Međutim, Khan je rekao da, iako vrijeme potpisivanja pakta sugerira vezu s nedavnim napadom Izraela na Katar, "pregovori o takvim sporazumima traju mjesecima, ako ne i godinama".
Sporazum o odbrani će se pomno pratiti i u Indiji, pakistanskom nuklearnom rivalu.Odnosi između Indije i Pakistana, koji su već na historijski niskom nivou, dodatno su se pogoršali u aprilu nakon napada u Pahalgamu, u kojem su naoružani ljudi ubili 26 civila u Kašmiru pod indijskom upravom, za što je Indija okrivila Pakistan, što je ovaj potonji odbacio.
Danima kasnije, u maju, dvije zemlje su vodile četverodnevni sukob, ciljajući međusobne vojne baze raketama i dronovima u njihovoj najozbiljnijoj eskalaciji u skoro tri decenije prije prekida vatre 10. maja za koji američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je posredovao.
U četvrtak, tokom sedmičnog brifinga za novinare, portparol indijskog ministarstva vanjskih poslova Randhir Jaiswal rekao je da je indijska vlada svjesna potpisivanja sporazuma.
- Proučit ćemo implikacije ovog razvoja događaja za našu nacionalnu sigurnost, kao i za regionalnu i globalnu stabilnost. Vlada ostaje posvećena zaštiti nacionalnih interesa Indije i osiguravanju sveobuhvatne nacionalne sigurnosti u svim domenima - rekao je Jaiswal.
Ali ovaj sporazum, kaže Faisal sa sjedištem u Sydneyu, mogao bi rebalansirati odnose između Pakistana i Saudijske Arabije, koji su posljednjih godina bili definirani saudijskim finansijskim spašavanjima za posrnulu pakistansku ekonomiju, čak i dok je Rijad njegovao bliže veze s Indijom.
- Relativni položaj Pakistana se poboljšao i otvorio se novi prostor za proširenje pakistansko-saudijske saradnje i na bilateralnim odbrambenim i na regionalnim sigurnosnim pitanjima - rekao je.
S obzirom na to da je pakistanska ekonomija posrnula i sve više ovisila o saudijskoj pomoći tokom posljednje decenije, Indija je stalno produbljivala vlastite odnose s Rijadom.
Saudijska Arabija je dugo izražavala interes za nabavku nuklearne tehnologije za civilnu upotrebu, kako bi se diverzificirala od fosilnih goriva.
U januaru je saudijski ministar energetike, princ Abdulaziz bin Salman Al Saud, ponovio spremnost Rijada da obogaćuje i prodaje uranijum, ključnu komponentu nuklearnih programa. Međutim, Saudijska Arabija je također više puta jasno stavila do znanja da ne teži razvoju nuklearnog oružja.
U svojoj knjizi "Rat" iz 2024. godine, američki novinar Bob Woodward prepričao je razgovor u kojem je saudijski prijestolonasljednik Mohammed navodno rekao američkom senatoru Lindseyju Grahamu da Rijad planira obogaćivati uranijum samo u energetske svrhe.
Kada je Graham izrazio zabrinutost zbog mogućnosti saudijske bombe, napisao je Woodward, Salman je odgovorio:
- Ne treba mi uranijum da napravim bombu. Samo ću jednu kupiti od Pakistana.
