Iransko pravosuđe je saopćilo da je osoba s dvojnim državljanstvom, uhapšena tokom nedavnog 12-dnevnog rata s Izraelom, izvedena pred sud zbog optužbi za špijunažu za neprijatelja.
Novinska agencija Mizan Online , koja pripada pravosuđu, nije imenovala optuženog, opisujući ga samo kao "dvojnog državljanina koji živi u evropskoj zemlji" i koji je uhapšen u Iranu tokom rata u junu.
Iran ne priznaje dvojno državljanstvo i sudi nosiocima svog pasoša na osnovu iranskog zakona.
Pravosuđe je saopćilo da je sud započeo saslušanje u njegovom slučaju, u kojem je optužen za "obavještajnu saradnju i špijunažu u interesu cionističkog režima".
Prema Mizanu, optuženi je ušao u Iran mjesec dana prije sukoba, koji je izbio nakon što je Izrael pokrenuo neviđeni napad na Iran, napadajući vojne i nuklearne objekte, kao i stambena područja.
Taj napad je izazvao 12-dnevni sukob u kojem je Iran odgovorio napadima dronovima i raketama na Izrael, a kasnije su se Sjedinjene Države pridružile Izraelu u napadu na iranske nuklearne lokacije.
Mizan je rekao da istrage ukazuju na to da je optuženi bio u kontaktu sa obavještajnom agencijom Mossad i da je obučavan kao agent u "glavnim gradovima nekoliko evropskih zemalja i okupiranim teritorijama" - što se odnosi na Izrael.
- Prilikom njegovog hapšenja i u vili u kojoj je boravio pronađena je sofisticirana oprema za špijunažu i obavještajne podatke - dodaje se, bez navođenja detalja.
Tokom rata, iranske vlasti su objavile najmanje tri hapšenja Evropljana, uključujući Lennarta Monterlosa, 19-godišnjeg francusko-njemačkog biciklistu, koji je kasnije pušten na slobodu.
Iran je u oktobru usvojio zakon kojim su pooštrene kazne za one osuđene za špijunažu u ime Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.
Tekst zakona predviđa da će "svaka obavještajna ili špijunska aktivnost" za Izrael, Sjedinjene Američke Države ili druge vlade i grupe koje se smatraju neprijateljskim prema Iranu "biti kažnjiva konfiskacijom sve imovine... i smrtnom kaznom".
Od rata, Iran je obećao brza suđenja za one osumnjičene za saradnju s Izraelom, najavljujući višestruka hapšenja i pogubljenje najmanje devet osoba osuđenih po takvim optužbama.
Iran ne priznaje Izrael i dugo ga optužuje za izvođenje sabotažnih operacija protiv njegovih nuklearnih postrojenja, kao i za atentate na njegove naučnike.
Rat je poremetio diplomatske razgovore na visokom nivou između Teherana i Washingtona, čiji je cilj bio postizanje novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Junski rat bio je prvi održivi sukob između Irana i Izraela nakon sporadičnih napada "oko za oko" 2024. godine koji su se zaustavili na putu otvorenog rata.
Primirje između Irana i Izraela stupilo je na snagu 24. juna.
