Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, obilježava se danas različitim aktivnostima u Bosni i Hercegovini i šire.
Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine.
Naime, 31. maja 1992. godine, Krizni štab bosanskih Srba općine Prijedor, putem lokalne radiostanice, izdao je naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke kao dokaz lojalnosti srpskim vlastima.
- To je je prvi put, nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine, da su članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovakav način bili obilježeni za istrebljenje, što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije prijedorske opštine - objasnili su ranije iz Saveza logoraša BiH.
U sistematskim kampanjama etničkog čišćenja iz Prijedora protjerano je otprilike 50.000 nesrba, dok je više od 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, zatvarano i držano u krajnje nečovječnim uslovima u logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska i na drugim mjestima zatočenja.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napadima na Kozarac 24. maja te otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
Dan bijelih traka prvi put je obilježen u Prijedoru 2012. godine kao početak kampanje protesta protiv odluke gradskih vlasti u Prijedoru da se porodicama žrtava zabrani javno obilježavanje dvadesete godišnjice zločina nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima.
Dan bijelih traka obilježava se svake godine u gradovima Bosne i Hercegovine i širom svijeta.
Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i drugim mjestima.
