Tekst Esada Širbegovića „Nastavak bitburške kontroverze – visoki predstavnik Schmidt o nacistima kao žrtvama nacista“ donosi zanimljiv uvid u historiju i kako se ona ponavlja danas, odnosno matricu koju zapadni diplomate i političari koriste svaki put kada treba rehabilitirati zločince.

„Kao što je Reagan 1985. nastojao normalizirati naciste, tako sada zapadne diplomate pokušavaju normalizirati četnike u Bosni. Posjeta vojnom groblju u Bratuncu, izjave američke ambasade i medijska propaganda poput filma “Heroji Halijarda” predstavljaju početak ovog procesa normalizacije zločinačke prošlosti. Sličnu poziciju danas zauzima Visoki predstavnik u Bosni Christan Schmidt. On tvrdi da nacistički heroj Mölders nije bio povezan s nacističkom ideologijom i da je, zapravo, bio žrtva nacista. Prema Schmidtu, Mölders je žrtva poput Jevreja, Roma, Sinta i Slavena, iako je bio lice nacističke propagande i odlikovani heroj nacističkog režima“, navodi Širbegović.

“Historikerstreit ili kako su historičari pokušali prepraviti nacističku prošlost Njemačke“, tekst je koji govori o sporu među njemačkim historičarima sredinom osamdesetih godina, kad su se sukobile revizionističke ideje Ernsta Noltea i kritički stavovi Jürgena Habermasa. Nolte je tvrdio da je Holokaust bio reakcija na sovjetske zločine i relativizirao je nacističke zločine, dok je Habermas insistirao na njihovoj jedinstvenosti i moralnoj odgovornosti Njemačke. Ova rasprava otvorila je šira pitanja o njemačkom suočavanju s prošlošću i odgovornošću za nacizam. Habermasova kasnija izjava o izraelsko-palestinskom sukobu izazvala je kontroverze, jer su mnogi smatrali da je njome negirao vlastite prosvjetiteljske ideale i “denacifikaciju”.

Oni koji su u školu išli u vrijeme Titove Jugostalvije znaju sve detaljno o Narodno-oslobodilačkoj borbi. Ili barem misle da znaju. Zapravo znaju sve osim onoga što je od njih bilo skriveno, ili barem sklonjeno u stranu. Takav je slučaj sa 16. muslimanskom brigadom.

„U Bukviku kod Brčkog, na mjestu koje danas obilježava skromna spomen-česma, započeo je ratni put jedne od najznačajnijih i najslavnijih jedinica NOVJ sa širih prostora Bosne i Hercegovine. Istaknimo samo dvije činjenice: 16. muslimanska brigada bila je prva partizanska jedinica koja je 1945. godine ušla u Sarajevo, još u poslijepodnevnim satima 5. aprila 1945. godine, a ujedno je jedna od prvih jedinica koje su probile linije odbrane na području Odžaka, posljednjeg uporišta fašističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

Upravo su borci ove brigade, u rano jutro 6. aprila 1945. godine, sa sarajevske Vijećnice skinuli zastavu fašističke Njemačke, koja se tu nalazila četiri duge ratne godine i umjesto nje, visoko uzdigli jugoslavensku zastavu s crvenom petokrakom, simbol nove Jugoslavije u kojoj je i Bosna i Hercegovina zauzela ravnopravno mjesto. S razlogom ističemo da je upravo jedna brigada, u kojoj su Bošnjaci činili apsolutnu većinu, tokom cijelog perioda njezina postojanja u oba slučaja simbolično označila pobjedu nad fašizmom na ovim našim prostorima.

Zašto se to dosad nije isticalo? Zbog čega su ove činjenice u javnosti prešućivane? Ko zna. Možda iz istih onih razloga iz kojih se prešućivao i genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu ili iz onih razloga zbog kojih nikada nisu podignuti spomenici desetinama hiljada poklanih bošnjačkih civila u Foči, Višegradu, Goraždu... Nekim snagama očito nije bilo stalo da se ističu ni bošnjačke žrtve fašističkog terora, niti bošnjačko učešće u Narodnooslobodilačkoj i antifašističkoj borbi. Vjerovatno istim onim koji se nikada nisu pomirili s činjenicom da je i Bosna i Hercegovina postala jedna od šest ravnopravnih federalnih jedinica s elementima državnosti, istim onim koji se nikada nisu pomirili s činjenicom da su Bošnjaci izborili pravo na svoj etnonacionalni subjektivitet.

Kasnije će se pokazati da su to bili oni koji su u partijskim komitetima ili saveznim i republičkim rukovodnim tijelima, pod krinkom brige za Jugoslaviju i “liniju Partije”, zagovarali državni unitarizam, srpsku nacionalnu supremaciju i velikosrpske ideje – što je u konačnici dovelo i do raspada Jugoslavije, te krvavog zla agresije i genocida, koje je po svojoj brutalnosti gotovo nadmašilo ono fašističko zlo iz 1940-ih godina. Njihovi i motivi njihovih današnjih epigona danas su sasvim jasni, ali protiv njihove propagande i laži te falsificiranja i iskrivljivanja povijesti može se boriti samo iznošenjem i isticanjem golih činjenica“, navodi Edin Šaković u testu o 16. muslimaskoj brigadi.

Nedim Hasić u okviru ove teme obradio jedan interesantan detalj iz Drugog svjetskog rata – „Međubošnjački sukob: 16. muslimanska protiv 13. SS handžar divizije“. On u ovom tekstu navodi dvije bitke u kojima su Bošnjaci borili se jedni protiv drugih, s jedne strane parizani iz 16. muslimanske, a s druge strane muslimani u Hitlerovoj vojsci, poznata 13. SS handžar divizija.

SADRŽAJ

FILIP MURSEL BEGOVIĆ: Na presušenom vrelu ćevapa i igara

SEAD OMERAGIĆ: Može li Touareg izvući Nikšića iz blata

MESUD ŠADINLIJA: Trideset godina Vašingtonskog sporazuma

NEDIM HASIĆ: Korićanske stijene – kamena grobnica

OSMAN SOFTIĆ: Bangladeš između američkog, kineskog, indijskog i pakistanskog zagrljaja

EMIR ISOVIĆ: Ratni put 16. muslimanske brigade

EDIN ŠAKOVIĆ: Brigada koja je pod petokrakom na titovki ujedinila Bošnjake

MARKO ATTILA HOARE: Bilo je neophodno reći da je baš muslimanska brigada oslobodila Sarajevo, srce Bosne

NEDIM HASIĆ: Između NDH, Nijemaca, milicija i muslimanskih četničkih jedinica istočna Bosna opredijelila se za 16. muslimansku

NEDIM HASIĆ: 16. muslimanska protiv 13. SS handžar divizije

NEDIM HASIĆ: Protiv ustaša u Odžaku, u posljednjoj bici Drugog svjetskog rata

ESAD ŠIRBEGOVIĆ: Nastavak Bitburške kontroverze – visoki predstavnik Schmidt o nacistima kao žrtvama nacista

ESAD ŠIRBEGOVIĆ: “Historikerstreit” ili kako su historičari pokušali prepraviti nacističku prošlost Njemačke

DIRK MOSES: Za njemačku su Palestinci novi nacisti, a sigurnost Izraela je dio razloga postojanja njihove države

ALI ABUNIMAHOV: Ne primam naredbe od njemačkog režima koji je saučesnik u genocidu nad Palestincima

ESAD RAHIĆ: Kuća Čavića – prva moderna kuća izgrađena u Novom Pazaru

ALEN KALAJDŽIJA: “Ljiljani” u Splitu ’93.

SANADIN VOLODER: Vjetrenica može biti naš državni brend jer je prva u svijetu po biodiverzitetu