Predstojeći sastanak Evropske centralne banke (ECB), zakazan za 11. juni, bit će obilježen novim podacima o porastu potrošačkih cijena koji su u maju dostigli 3,2 posto.

Prema izvještaju Eurostata, ovo predstavlja ubrzanje u odnosu na aprilskih 3,0 posto, čime se inflacija dodatno udaljila od zacrtanog cilja od 2 posto. Iako su analitičari Bloomberga precizno predvidjeli ovakav ishod, podaci su ipak nešto niži od prognoza FactSeta koje su iznosile 3,3 posto.

Glavni uzrok nestabilnosti leži u energetskom sektoru. Zbog ratnih sukoba na Bliskom istoku, troškovi energenata su naglo porasli, što direktno pogađa Evropsku uniju kao neto uvoznika energije. Statistika pokazuje da je inflacija u ovom sektoru s aprilskih 10,8 posto porasla na 10,9 posto u maju. Istovremeno, sektor usluga bilježi još značajniji skok - s 3,0 posto na 3,5 posto.

Za donosioce odluka u Frankfurtu, ključni indikator ostaje bazna inflacija, koja ne obuhvata promjenjive cijene hrane i energenata. Ovaj parametar je u maju zabilježio rast na 2,5 posto (s 2,2 posto u prethodnom mjesecu), što je nadmašilo očekivanja ekonomista od 2,4 posto. Ovakav trend stvara snažan pritisak na ECB da podizanjem kamatnih stopa pokaže odlučnost u obuzdavanju inflatornih pritisaka.

Carsten Brzeski, stručnjak iz ING banke, ističe da bi ovakva situacija mogla isprovocirati centralnu banku na "preventivno povećanje" kamata. On naglašava da se inflacija u eurozoni trenutno kreće isključivo uzlaznom putanjom, karakterizirajući taj proces kao umjeren, ali konstantan rast.

Ozbiljnost situacije potvrđuju i revidirane prognoze iz Brisela. Izvršna vlast EU značajno je korigirala svoja predviđanja za 21 državu članicu eurozone, pa se sada očekuje da će godišnja inflacija iznositi 3,0 posto, što je drastičan skok u odnosu na ranije procijenjenih 1,9 posto. Sve ukazuje na to da će se nivo cijena i tokom cijele ove godine zadržati iznad nivoa koji ECB smatra optimalnim.