Dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira okončana je burno bez potvrde novog visokog predstavnika u BiH. Diplomatski sukob na relaciji zemlje Evropske unije - Sjedinjene Američke Države uglavnom se bavio kandidatima za novog čelnika OHR-a, a manje statusu njegove uloge i obimom korištenja bonskih ovlasti u budućnosti, iako je i to bila jedna od tačaka sporenja.

Sjedinjene Američke Države su navodno mogle garantirati i da, ukoliko Antonio Zanardi Landi bude izabran za visokog predstavnika u BiH, on neće koristiti bonske ovlasti na način da poništava odluke svojih prethodnika, što je jedan od uslova zemalja EU, članica PIC-a.

Od novog visokog predstavnika se prvenstveno očekuje da pokuša postići dijalog sa domaćim političkim akterima u vezi sa rješavanjem pitanja državne imovine, što je od suštinskog značaja za realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije čija trasa dominantno ide preko imovine čiji je titular Bosna i Hercegovina.

Za sada uopće nije jasno ko bi zapravo mogao biti novi visoki predstavnik u BiH bez obzira na imena koja se pojavljuju u javnosti, a kako smo već ranije pisali, visoki predstavnik u ostavci Christian Schmidt nastavlja obnašati tu funkciju u punom kapacitetu sve do imenovanja novog čelnika OHR-a.  

Uloga stranih sila

Schmidt tvrdi da postoji konsenzus za OHR: BiH u situaciji "plivaj ili potoni"

Zabranom raspolaganja državnom imovinom koju je 2005. godine nametnuo visoki predstavnik, onemogućeno je raspolaganje imovinom BiH te je potrebno da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvoji zakon kojim će to pitanje biti konačno riješeno na način da se uvaže sve ranije donesene odluke Ustavnog suda BiH kojima je definirano šta sve čini državnu imovinu. No, za takvo nešto skoro je nemoguće doći do unutrašnjeg konsenzusa.

Tu bi na scenu stupio novi visoki predstavnik koji bi jednako kao što je to bio slučaj i sa usvajanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, trebao da riješi jedno od najvažnijih političkih pitanja u našoj zemlji, što svakako jeste državna imovina.

Landi navodno već posjeduje detaljan plan rada koji se bavi njegovim mandatom, a koji namjerava predstaviti Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira, a kojim nije predviđeno korištenje bonskih ovlasti. Evropski partneri nisu sigurni kako SAD namjeravaju doći do rješenja za državnu imovinu bez poluge bonskih ovlasti. 

Novi "haj-rep"

Od jadana do grdana!

Ukoliko bi novi visoki predstavnik pokušao pitanje državne imovine riješiti isključivo pregovorima sa predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka u BiH bez bonskih ovlasti, govorili bismo o diplomatskom eksperimentu jer je dugogodišnja praksa nastojanja da se o ovom pitanju dođe do rješenja pokazala neuspjelom, prvenstveno zbog zahtjeva manjeg bh. entiteta RS.

Upravo je to razlog zbog kojeg dio evropskih partnera s rezervom posmatra ideju da se jedno od najkompleksnijih ustavno-pravnih pitanja u BiH riješi bez snažnijeg međunarodnog angažmana.

Potencijalni neuspjeh novog pristupa OHR-a ovom pitanju ponovno bi pokrenuo procesa koji su povezani sa energetskim i drugim infrastrukturnim projektima od značaja za BiH.

U trenutnim okolnostima, teško je očekivati da će vladajuća koalicija na državnom nivu usaglasiti model upravljanja državnom imovinom bez snažnog međunarodnog posredovanja koji bi načelno stao iza odluke parlamentarne većine koja se u Predstavničkom domu Parlamenta BiH više ad hoc formira u ovisnosti od prirode zakonodavnih rješenja koja su predmet razmatranja te nužno ne odgovara većini unutar državnog Doma naroda.

Trenutno svjedočimo privremenom zatišju nego unutar PIC-a, a suština spora se ne odnosi toliko na buduću ulogu OHR-a, koliko na način na koji međunarodna zajednica vidi razvoj Bosne i Hercegovine. Pitanje svih pitanja u odnosu EU i SAD-a prema BiH nije samo ko će biti naredni visoki predstavnik ili koji će biti obim njegovih ovlasti, već da li će međunarodna zajednica i dalje koristiti instrumente koje ima na raspolaganju za održavanje funkcionalnosti dejtonskog sistema.