Njemačka, nekada sinonim za industrijsku snagu i tehnološku izvrsnost, danas se suočava s najdubljom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko decenija. Uprkos blagom oporavku proizvodnje u septembru, industrijska aktivnost pala je na nivo iz 2005. godine. Ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da se ne radi o privremenom usporavanju, nego o ozbiljnim strukturnim problemima koji prijete dugoročnoj konkurentnosti najveće evropske ekonomije.
Prihodi od poreza
Primjer koji je snažno odjeknuo širom zemlje jeste slučaj kompanije Trumpf, jednog od najpoznatijih predstavnika tradicionalnog 'Mittelstanda'. Firma je zabilježila prvi gubitak od globalne finansijske krize, što je odmah pogodilo i njen matični grad Ditzingen. Prihodi od lokalnih poreza pali su za čak 80 posto u odnosu na 2023. godinu, primoravši gradsku upravu na stroge mjere štednje. Ovaj slučaj pokazuje koliko je njemačka ekonomija osjetljiva na poremećaje u industrijskom sektoru.
Ekonomski stručnjaci sve češće ističu da je pad industrije posljedica niza dugotrajnih, strukturnih slabosti. Energetska tranzicija dodatno opterećuje industrijski sektor, birokratija usporava investicije, a automobilska industrija suočava se s nužnim napuštanjem motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Uz to, Njemačka je visoko ovisna o izvozu, što je čini ranjivom u vremenu kad globalizacija slabi.
Na ovu već krhku strukturu dodatno su djelovala dva velika globalna šoka: američka protekcionistička politika i brzi tehnološki uspon Kine.
Carine i cijene
Prvi udar stigao je iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je predsjednik Donald Trump pokrenuo široki trgovinski rat. Nove carine, posebno na metalne komponente, snažno su pogodile njemačke izvoznike. U prvih devet mjeseci ove godine izvoz Njemačke u SAD pao je za 7,4 posto. Mnoge kompanije, poput proizvođača poljoprivredne mehanizacije Krone, bile su primorane da pauziraju ili smanje proizvodnju namijenjenu američkom tržištu, jer bi njihovi proizvodi zbog carina postali preskupi.
Ipak, još veći izazov dolazi iz Kine, koja je u posljednjoj deceniji od zemlje jeftine radne snage postala globalna industrijska i tehnološka sila. Kineske firme danas proizvode kapitalna dobra koja su u prosjeku 30 posto jeftinija od evropskih, a kvalitet im se u velikoj mjeri približio njemačkom. Pritom rade znatno brže: potrebno im je dvostruko manje vremena da novu ideju pretvore u gotov proizvod.
Zbog toga je Njemačka početkom 2025. prvi put od 2008. godine zabilježila trgovinski deficit u kapitalnim dobrima prema Kini. Kineski izvoz mašina u Evropu udvostručen je u posljednjih šest godina i nastavlja rasti, dok njemačke firme gube dio tržišta na kojima su decenijama bile neprikosnovene.
Posljedice pada potražnje već se osjećaju na tržištu rada. Broj nezaposlenih u Njemačkoj porastao je na gotovo tri miliona, najviši nivo u posljednjih 14 godina. Industrijski giganti poput Volkswagena, Mercedesa, Boscha i ZF-a najavili su desetine hiljada otkaza u narednim godinama. Iako se dio gubitka radnih mjesta trenutno prikriva rastom zaposlenosti u uslužnim djelatnostima, ekonomski stručnjaci upozoravaju da će se tek vidjeti puni razmjeri industrijske krize.
Subvencioniranje industrije
Političari u Berlinu suočeni su sa zahtjevom da pronađu odgovor na ubrzanu transformaciju globalne ekonomije. Evropska unija i dalje oklijeva uvođenju snažnijih protekcionističkih mjera, dok istovremeno SAD i Kina obilno subvencioniraju vlastitu industriju. Zbog toga neki njemački ekonomisti zagovaraju radikalnije poteze, poput ograničavanja pristupa kineskim proizvodima ili obaveze da kineske firme na evropskom tržištu posluju kroz zajednička preduzeća s evropskim partnerima.
Jedino područje u kojem Njemačka trenutno bilježi stabilan rast jeste odbrambena industrija. Zbog povećanja vojnih budžeta širom Evrope, potražnja za tenkovima, municijom i dronovima naglo je porasla. Kompanije poput Rheinmetalla ostvaruju rekordne profite, ali njihov ukupni udio u industrijskoj proizvodnji premalen je da bi mogao izvući cjelokupnu ekonomiju.
Vlada najavljuje velike investicije u infrastrukturu i odbranu, ali lokalne vlasti upozoravaju da sredstva dolaze sporo i u nedovoljnim iznosima. Gradovi poput Ditzingena već odgađaju ključne projekte, od obnove puteva do izgradnje vatrogasne stanice.
