Danski turistički otok, otprilike veličine Ibize, priprema se u slučaju da neprijatelj odluči napasti. Posljednjih mjeseci stiglo je mnogo vojnika. U vojnoj bazi se grade novi hangari.
Prošle sedmice raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila, namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije. Danska je mala zemlja i ne želi riskirati da nuklearna sila zauzme dio njene teritorije.
- Sve se više pripremamo i već smo dostigli određeni nivo - rekao je za El Pais general Peter Boysen, načelnik danske vojske.
- Borit ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i to je ono što radimo - dodao je.
Otok Bornholm, u Baltičkom moru, najistočnija je tačka Danske. Rusija je udaljena 300 kilometara, i otuda potiče prijetnja zbog koje je general Boysen zabrinut.
Ali Danci se istovremeno suočavaju s drugom opasnošću. Na drugom kraju kraljevstva, na njegovoj najzapadnijoj tački, i na otoku 3.700 puta većem od Bornholma, prijetnja dolazi od njegovog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Američkih Država, i njegovog predsjednika Donalda Trumpa, koji namjerava zauzeti Grenland "lakšim ili težim putem".
I tako se Danska i ova dva otoka - sićušni Bornholm i Grenland, najveći na svijetu - nalaze uhvaćeni između Rusije, starog rivala iz Hladnog rata, i SAD-a, (teoretski) zaštitničke sile.
- Po prvi put u 80 godina, ugroženi smo s obje strane. Nalazimo se u svijetu na ivici kolapsa - primjećuje Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Fondacije Saveza demokratija i bivši danski diplomata iz Kopenhagena.
Let do Bornholma, koji se nalazi južno od Švedske i sjeverno od Poljske, iz Kopenhagena traje 25 minuta. Odjeci Grenlanda stižu do glavnog grada, Rønnea, laboratorije za remilitarizaciju Evrope, gdje ljudi kažu, polušaljivo:
- Nadam se da Trump neće baciti oko na ovaj otok.
Gradonačelnik Frederik Trolstrup govori ozbiljnije:
- Sjedinjene Američke Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno.
Petak, 9. januar. Almegaards Kaserne, kasarna u kojoj se od prošlog ljeta nalazi Bornholmski puk. Tog dana, u Washingtonu, Trump je ponovio da ne isključuje upotrebu sile za osvajanje Grenlanda.
U međuvremenu, u jednom od hangara kasarne, koji je još u izgradnji, novopristigla vozila Patria 6x6 predstavljaju se štampi i vojnim vlastima. Riječ je o pješadijskim borbenim vozilima finske proizvodnje namijenjenim zaštiti otoka od drugog predsjednika s teritorijalnim ambicijama: Vladimira Putina.
- Trebaju nam vojnici na otoku Bornholm. To je najbliža tačka u kraljevstvu neprijatelju - kaže pukovnik Lars Nygaard, komandant puka, u hangaru.
Ovo je kao nosač aviona, ali nepokretan, kaže načelnik generalštaba vojske general Boysen, dodajući:
- Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato je važno da svakom potencijalnom neprijatelju pokažemo da smo spremni braniti Bornholm.
Otok Bornholm oduvijek je bilo osjetljivo područje. Tokom godina nacističke okupacije, bilo je "uspavano mjesto, s više konja nego automobila", kako ga Ken Follett opisuje u svom romanu Hornet Flight (2002), koji se odvija u to vrijeme i na ovoj lokaciji.
Porazom Adolfa Hitlera, otok je došao pod sovjetsku kontrolu.
- U sovjetskom sjedištu u Roenneu bile su slike kralja Kristijana i kraljice Aleksandrije, ali nijedna Staljinova slika. Danci zadržavaju civilnu upravu na Bornholmu, ali ruska kontrola nad svim vojnim pitanjima jednaka je suverenitetu Moskve nad otokom - izvijestio je dopisnik New York Timesa 1945. godine.
Danci zadržavaju civilnu upravu na Bornholmu, ali ruska kontrola nad svim vojnim pitanjima jednaka je suverenitetu Moskve nad ostrvom, dodao je. Zvalo se "Ruska Danska" i trajalo je 10 mjeseci, između 1945. i 1946. godine, sve dok Sovjeti nisu pristali da odu i vrate ga Kopenhagenu. Iz tog doba ostaje rusko groblje i svijest da bi jednog dana ovo ponovo moglo postati slaba karika u Danskom Kraljevstvu.
Na kraju Hladnog rata, dansko vojno prisustvo je smanjeno. Ali s ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, tenzije su se vratile u Baltičko more. Znaci su bili vidljivi: eksplozija ruskog plinovoda Sjeverni tok u septembru te godine, nekoliko kilometara od Bornholma; blizina ruske enklave Kalinjingrad; i fantomska flota koja prikriveno plovi ovim vodama.
U kasarni Almegaards, gdje se grade hangari, stižu vojnici, a vozila Patria 6x6 se prvi put testiraju. General Boysen sjeda za volan jednog od njih i vozi nas preko strmog, ledenog i neravnog terena. Nazad u kasarni, objašnjava:
-Trenutno nema direktnih prijetnji protiv Bornholma, ali moramo biti spremni. To je najbolji način da se izbjegne rat.
Na pitanje o Grenlandu, Boysen odgovara:
- To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o tome.
Kada se spomene Kraljevski dekret iz 1952. godine, citiran u danskoj štampi, koji obavezuje danske vojnike da se bore ako je njihova teritorija napadnuta (a to se odnosi i ako je agresor saveznik), on navodi:
- Ako ste vojnik, bilo gdje, i ako vas napadne strana država, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.
Danska, nakon Drugog svjetskog rata, nije bila ni neutralna, poput svog susjeda Švedske, niti pacifistička. Posjeta ratnom spomeniku u Citadeli u Kopenhagenu dovoljna je da se to shvati. "Vrijeme, mjesto, ljudsko biće", piše natpis na kamenu.
Spisak imena to odražava, kao i mjesta gdje su pali, od Gaze 1950-ih do Afganistana i Iraka, gdje je poginulo 52 vojnika - svjedočanstvo o cijeni lojalnosti Sjedinjenim Državama. Ali danas Bijela kuća vrši pritisak na Dansku, a prioritet oružanih snaga više nisu udaljeni ratovi, već zaštita nacionalnog suvereniteta.
