Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović boravio je u posjeti hrvatskom Saboru. Gordan Jandroković, predsjednik Sabora je istakao da se Hrvatska snažno zanima za konstitutivnost i jednakopravnost Hrvata u BiH te da ga je Čović je izvijestio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, te o oktobarskim Općim izborima.

Čović je podsjetio na ranije potpisan Sporazum sa susjednom Hrvatskom o Južnoj plinskoj interkonekciji te ostvarenu saradnju sa kompanijom PlinaCro.

- Da taj medij koji do sada nismo imali u energetici dođe do prostora čitave Hercegovine, odnosno prostora gdje žive Hrvati, odnosno čitave Bosne i Hercegovne da imamo alternativni pravac snabdijevanja, Istočni, do sada osporavan. Trebat će jako puno da to zaživi, zato jedno veliko hvala na podršci - kazao je Čović.

Dakle, lider HDZ-a gleda na projekat Južne interkonekcije nekom vrstom etničkog ekskluziviteta koji će diverzificirati one prostore na kojima prema njegovim tvrdnjama dominantno žive Hrvati.

To se apsolutno nadovezuje na "duh" -  ne Dejtona, ali svakako Rezolucije o položaju hrvatskog naroda u BiH koju je nedavno usvojio Sabor, a koja suštinski implicira stvaranje nekog specifičnog oblika hrvatskog političkog prostora u našoj zemlji. Drugim riječima, getoizacijom.

Čović je čak tokom press konferencije u Saboru objašnjavao da Južna plinska interkonekcija prolazi "hrvatskim" kantonima, nabrajajući ih od Kantona 10 do Srednjobosanskog kantona.

Suočen sa pravim pitanjima, predsjednik HDZ-a nema gdje osim odgovoriti suštinom nastojanja politika te stranke što zapravo implicira da su se strateška opredjeljenja i projekti na kojima se radilo tokom mandata aktuelene vlasti vezali isključivo za interese HDZ-a i njima partnerskog SNSD-a, s tim da HDZ BiH uživa podršku zvaničnog Zagreba koji ima luksuz kucati na vrata važnih svjetskih centara moći.

Svođenje državnog projekta na etnički ekskluzivitet direktno podriva energetski suverenitet Bosne i Hercegovine, a predstavljanje Južne plinske interkonekcije kao neku vrstu monoetničkog projekta "hrvatskih kantona" opasan je presedan stvaranja neformalnih administrativnih granica.

O Rezoluciji Sabora, Čović je kazao:

- Mi sadržaj deklaracije, rezolucije podržavamo jer je ona potpuno uklopljiva u ustavni element BiH, duh Dejtona kao takav i ja u toj rezoluciji nisam vidio ništa što bi nekoga trebalo na bilo koji način ohrabriti da prema njoj djeluje negativno. Zbog toga smo je i podržali. Jednakopravnost hrvatskog naroda je ustavna kategorija. Najveći broj ljudi i kad je bošnjački narod i predstavnici tog naroda u pitanju, to razumiju i podržavaju i ne vide ništa loše i poznaju Republiku Hrvatsku kao pravog partnera koji otvara nama vrata ne samo evropska, već nudi jednu dugoročnu stabilnost BiH.-

Pozivanje na "duh Dejtona" umjesto na njegov doslovni tekst predstavlja svjesno zamagljivanje činjenice da se kroz odluke parlamenta susjedne države vrši direktno uplitanje u unutrašnja pitanja BiH.

Rezolucija Sabora nastoji institucionalizirati koncept u kojem je etnički legitimitet iznad građanskih i ustavnih prava svih stanovnika, no za Čovića je to važnan dokument koji potvrđuje "politiku Republike Hrvatske, snažnu podršku BiH ka EU", ali na način da Hrvati kao "konstitutivni narod budu jednakopravni" te da se kroz dijalog "dođe do rješenja opstojnosti." Osim toga, predsjednik HDZ-a vjeruje da će na ovogodišnjim Općim izborima hrvatski politički korpus osigurati "legitimnog predstavnika" izborom između tri kandidata koliko ih je u utrci.

Lider HDZ-a vidi kritike rezolucije isključivo kao dio predizborne kampanje.

- Izbor legitimnog predstavnika je u samoj srži Dejtonskog sporazuma. Bili smo svjedoci izbornog inženjeringa koji na određen način destabilizira funkcioniranje Bosne i Hercegovine. Ne vidim ni jedan razlog zašto bi bošnjački predstavnici bilo koji bili protiv toga da Hrvati izaberu predstavnika ili predstavnicu koju oni žele. Mi smo u tom kontekstu i išli sa rezolucijom i naglasili vrlo jasno da podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH jer ima i onih koji nam žele podmetnuti takvu politiku. Dokazujemo iz dana u dan koliko nam je stalo do BiH zagovarajući njihov evropski put. Mi smo sasvim sigurno država članica koja najglasnije zagovara put BiH ka EU i niko ne može dovoditi u pitanje dobre namjere koje Hrvatska pokazuje prema BiH, ali isto tako važno nam je jer smo i potpisnica Dejtonkog mirovnog sporazuma, da se svi elementi tog sporazuma primjenjuju u praksi. Ne samo da budu napisani na papiru, već da takav bude i stvarni život -, kazao je predsjednik hrvatskog Sabora.

Zvanični Zagreb ovakvim stavovima zloupotrebljava status potpisnice Dejtonskog sporazuma kako bi se postavio u ulogu tutora nad našom zemljom, a označavanje izbornih procesa u drugoj državi kao "inženjering" služi isključivo narativu jedne političke opcije (HDZ BiH), potpuno zanemarujući presude Evropskog suda za ljudska prava koje nalažu uklanjanje etničke diskriminacije, a ne njeno daljnje produbljivanje i cementiranje.

Na kraju, press konferencija Čovića i Jandrokovića sumirala je politike raznih vrsta pretenzija na Bosnu i Hercegovinu koji se miješanjem u političku nezavisnost naše zemlje, direktno miješaju i u njen suverenitet.