Mnogi političari, kompanije i investitori vjeruju da će ponovno otvaranje Hormuškog moreuza brzo srušiti cijene energenata, čim tankeri s naftom i plinom, koji su trenutno zarobljeni u Perzijskom zaljevu, budu mogli nastaviti plovidbu.

No, čelnici naftnih i brodarskih kompanija te ekonomski stručnjaci predviđaju suprotno. Oni upozoravaju da mir neće odmah vratiti energetska tržišta i globalne lance snabdijevanja u normalno stanje. Posljedice bi, prema njihovim procjenama, mogle trajati još mjesecima, pa čak i godinama.

Amin Naser, izvršni direktor kompanije Saudi Aramco, najvećeg opskrbljivača naftom u Zaljevu, rekao je investitorima prošlog mjeseca da bi, čak i kada bi Hormuški moreuz odmah bio ponovo otvoren, "tržištu bili potrebni mjeseci za ponovo uravnoteženje".

Energetska kriza

Bijela kuća pred izazovom: Prazne rezerve nafte vode SAD direktno u recesiju?

Ako bi blokada potrajala još samo nekoliko sedmica, dodao je Naser, "normalizacija bi uslijedila tek 2027. godine", piše Deutsche Welle.

Saobraćaj kroz ovaj uski morski prolaz između Iranai Omana i dalje je daleko ispod uobičajenog nivoa, uprkos krhkom primirju i mirovnim pregovorima koji su više puta nailazili na prepreke. Cijene nafte ostaju približno 30 posto više nego prije početka rata, što se održava na visoke cijene benzina, dizela i umjetnog gnojiva.

Ti dodatni troškovi potiču globalnu inflaciju, remete lance snabdijevanja i povećavaju cijene hrane širom svijeta, jer gnojivo – koje se često proizvodi od prirodnog plina – postaje skuplje za poljoprivrednike.

Stručnjaci smatraju da će, nakon postizanja mirovnog sporazuma, brodarske kompanije morati ponovo steći dovoljno povjerenja kako bi vratile svoje brodove u regiju Perzijskog zaljeva. Za to bi moglo biti nužno razdoblje promatranja od 30 do 45 dana.

Bit će neophodne i sigurnosne mjere, uključujući međunarodne pomorske patrole koje bi štitile brodove od mogućih sporadičnih napada.

Strateška čvorišta

Blokada Hormuškog tjesnaca i druge velike pomorske opsade u modernoj historiji

Vlasnici brodova i posade ostaju krajnje oprezni, jer se napadi na brodove u Hormuškom moreuzu nastavljaju. 

- Dovoljan je samo jedan napad na brod da većina njih odustane od prolaska - rekao je za DW Neil Crosby, direktor istraživanja u kompaniji Sparta Commodities.

Lloyd's of London, vodeće svjetsko tržište pomorskog osiguranja, zabilježio je nagli rast premija za osiguranje od ratnog rizika za prolazak kroz Hormuški moreuz. Te premije ostale su visoke i nakon primirja koje je stupilo na snagu 8. aprila.

Kada moreuz bude siguran za plovidbu, brojni tankeri koji su već sada zarobljeni u Perzijskom zaljevu morat će sigurno isploviti, dok će novi brodovi pristizati iz udaljenih luka, od kojih su neke na drugom kraju svijeta, kako bi preuzeli nove terete.

- Taj proces bi mogao trajati osam sedmica, a možda i duže, ovisno o tome koliko će svaki korak trajati - upozorio je Crosby.

Globalni interes

Tri scenarija za Hormuški tjesnac: Dva vojna, jedan diplomatski

Dodatno kašnjenje izazvat će i fizička oštećenja energetske infrastrukture u Zaljevu. Deseci naftnih polja, plinovoda, rafinerija i postrojenja za proizvodnju ukapljenog zemnog plina (LNG) pogođeni su za vrijeme sukoba.

Konsultantska kuća Rystad Energy procijenila je još u aprilu da će troškovi popravaka iznositi između 25 i 58 milijardi dolara.

Objekti u Zaljevu koji su van pogona od marta suočavaju se s nagomilanim pritiscima, ostacima materijala i mogućom korozijom, zbog čega su potrebne detaljne inspekcije i pažljivo ponovno pokretanje rada kako bi se izbjegle nesreće.

Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol upozorio je prošlog mjeseca da je višak nafte koji je postojao prije rata pomogao kod ublažavanja početnog šoka, ali da bi tržište nafte u julu ili augustu moglo ući u "crvenu zonu" zbog iscrpljivanja zaliha.