Dok Sjedinjene Američke Države i Iran pokušavaju učvrstiti primirje, Izrael zauzima sve više teritorija svojih susjeda u sklopu priprema za dugotrajan i iscrpljujući sukob na Bliskom istoku. Stvaranje takozvanih tampon-zona u Gazi, Siriji, a sada i u Libanu, odražava strateški zaokret nakon napada 7. oktobra 2023., zaokret koji zemlju dovodi u stanje trajne borbene spremnosti, reklo je za Reuters šest izraelskih vojnih i odbrambenih zvaničnika.

Inicijativa senatora

Sanders predstavlja rezoluciju za potpuni prekid američke vojne pomoći Izraelu

Ovaj pristup ujedno je i priznanje stvarnosti koja je, kako navode zvaničnici, postala sve očitija nakon dvije i po godine sukoba: iransko vjersko vodstvo, libanski Hezbollah, Hamas u Gazi i druge militantne grupe širom regije ne mogu se u potpunosti eliminirati.

Dogovoreno primirje

- Izraelski čelnici zaključili su da se nalaze u neprestanom ratu protiv protivnika koje treba zastrašivati, pa čak i razbijati - rekao je Nathan Brown iz zaklade Carnegie Endowment for International Peace.

SAD i Iran dogovorili su u srijedu primirje dok pregovaraju o sveobuhvatnijem završetku rata koji je izbio 28. februara. Izrael je pristao obustaviti napade na Iran, ali je poručio da neće zaustaviti svoje operacije protiv Hezbollaha, koji ima podršku Irana.

Hezbollah se u rat uključio 2. marta ispaljivanjem raketa na Izrael, koji je potom pokrenuo kopnenu invaziju na južni Libanon kako bi uspostavio tampon-zonu do rijeke Litani. Riječ je o širokom pojasu koji obuhvata oko 8 posto libanske teritorije.

Izrael je naredio stotinama hiljada stanovnika tog područja da se evakuiraju te je započeo s uništavanjem domova u šijitskim selima za koja vjeruje da ih je Hezbollah koristio za skladištenje oružja ili izvođenje napada.

Na meti pogranični gradovi

Visoki vojni zvaničnik, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o sigurnosnim pitanjima, izjavio je da je cilj "očistiti" područje u pojasu od 5 do 10 kilometara od granice. Time bi se izraelski pogranični gradovi našli izvan dometa Hezbollahovih raketnih bacača.

U nekim libanskim selima blizu granice, izraelske snage pronašle su dokaze da se u gotovo 90 posto kuća nalazi oružje ili oprema povezana s Hezbollahom, rekao je zvaničnik.

To znači da se te kuće smatraju neprijateljskim vojnim položajima koje treba uništiti, dodao je, napominjući da se mnoga sela u južnom Libanu nalaze na uzvisinama, s kojih imaju izravan pogled na izraelske gradove ili vojne položaje.

Visoka cijena rata

Pisanje El Paisa: Pirovo primirje Donalda Trumpa i dan kada je Washington obavila sramota

Korištenje tampon-zona predstavlja novu sigurnosnu doktrinu prema kojoj se "pogranične zajednice ne mogu braniti sa same granice", smatra Assaf Orion, penzionisani izraelski brigadni general i bivši načelnik vojne strategije.

- Izrael više ne čeka da se napad dogodi. On uočava prijetnju u nastajanju i preventivno je napada – dodao je.

Okupirana teritorija

Nakon što osigura tampon-zonu protiv Hezbollaha, Izrael će držati ili okupirati teritorij u Libanu, Siriji, na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, gdje i dalje kontrolira više od polovice teritorija nakon oktobarskog primirja s Hamasom.

- U Gazi - na više od polovice teritorija Pojasa. U Siriji, od vrha planine Hermon do rijeke Yarmuk. U Libanu - prostrana tampon zona koja sprječava prijetnju invazije i drži protuoklopnu vatru na sigurnoj udaljenosti od naših zajednica.

Plan o tampon-zoni u Libanu tek treba biti predstavljen Netanyahuovom kabinetu, tvrde jedan član kabineta i dvojica zvaničnika. Izraelska vojska uputila je pitanja o tampon-zonama Netanyahuovom uredu, koji nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Rušenje sela

Izrael već dugo drži teritorije izvan svojih granica, uključujući okupiranu Zapadnu obalu i Gazu, kao i Golansku visoravan u južnoj Siriji, teritorije zauzete u regionalnom ratu 1967. godine. Izrael je Golansku visoravan kasnije i anektirao 1981.

Stotine hiljada izraelskih doseljenika danas žive na Zapadnoj obali među otprilike tri miliona Palestinaca, koji to područje smatraju srcem svoje buduće države.

Za mnoge raseljene Libance i Palestince, izraelsko zauzimanje njihove zemlje i uništavanje sela predstavlja daljnje teritorijalno širenje, a takvo tumačenje potiče i retorika nekih krajnje desnih članova Netanyahuova kabineta.

Bezalel Smotrich, Netanyahuov ministar finansija, izjavio je u martu da bi Izrael trebao proširiti svoju granicu do rijeke Litani. Slične je komentare davao i o Gazi, govoreći da bi tu teritoriju trebalo anektirati i naseliti Izraelcima.

Politika spaljene zemlje

Međutim, drugi izraelski vojni zvaničnik, koji je također govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da rijeka Litani neće označavati novu granicu. Umjesto toga, tampon-zonu nadzirale bi kopnene snage koje bi po potrebi provodile upade, bez nužnog držanja stalnih položaja uz rijeku.

Izraelski ministar obrane Israel Katz usporedio je razaranje u južnom Libanu s politikom spaljene zemlje koja je korištena protiv Hamasa u Gazi, a koja je dovela do raseljavanja čitavih gradova.

Dogovor SAD-a i Irana

Bijes Netanyahua: Urušava mu se vizija "novog Bliskog istoka", sad su na potezu Arapi

- Seoske kuće uz granicu, koje u svakom pogledu služe kao Hezbollahove predstraže, bit će uništene po uzoru na Rafah i Khan Younis u Gazi, kako bi se uklonila prijetnja izraelskim gradovima - rekao je 31. marta.

Eran Shamir-Borer, stručnjak za međunarodno pravo s Izraelskog instituta za demokratiju, rekao je da je uništavanje civilne imovine uglavnom protivzakonito, uz iznimke koje uključuju korištenje imovine u vojne svrhe.

- Masovno uništavanje kuća u južnom Libanu koje se ne temelji na pojedinačnoj procjeni bilo bi protivzakonito - dodao je.

Neuspjeli pokušaji

Sklonost izraelskih čelnika strategiji tampon-zona slijedi nakon desetljeća neuspjelih pokušaja postizanja dugoročnih mirovnih sporazuma s Palestincima, Libanonom i Sirijom.

Anketa Instituta za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva pokazala je da samo 26 posto Izraelaca vjeruje da će oktobarsko primirje u Gazi donijeti višegodišnji mir. Većina je očekivala brzi nastavak borbi.

Poruka iz Turske

Burhanettin Duran: Osuđujem i proklinjem izraelski zakon o smrtnoj kazni za Palestince

Ofer Shelah, direktor istraživačkog programa na institutu, rekao je da bi u nedostatku mirovnog sporazuma s Libanom postojanje tampon-zone na sjeveru spriječilo prijetnju napada ili kopnene invazije Hezbollahovih snaga.

No, upozorio je da bi povećani broj vojnika potreban za patroliranje bojištima širom Libana, Gaze, Sirije i okupirane Zapadne obale s vremenom predstavljao veliko opterećenje za vojsku.

- Na kraju bi nam bilo bolje da se vratimo na međunarodnu granicu i održavamo pokretnu, aktivnu odbranu s druge strane granice, bez stalnih predstraža - zaključio je Shelah.