Na današnji dan 1961. godine dogodio se incident koji je umalo promijenio svijet kakav poznajemo. Tog dana, Amerika je umalo raznijela – samu sebe!

U jeku hladnog rata, kad je klackalicu moći između SAD-a i Sovjetskog Saveza u ravnoteži držala prijetnja atomskom bombom, “zemlja slobodnih i domovina hrabrih” se uistinu našla na rubu nuklearne kataklizme. Za nju, međutim, nisu bili krivi “zli Rusi”. Katastrofa nezamislivih razmjera za dlaku je izbjegnuta 24. januara 1961. godine, četiri dana nakon inauguracije Johna F. Kennedyja.

Toga prohladna jutra, u trenutku kad je nadlijetao gradić Goldsboro u Sjevernoj Karolini, američki bombarder B-52, koji je nosio dvije hidrogenske bombe od 3.8 megatona, našao se u ozbiljnoj nevolji – gorivo mu je počelo istjecati kroz rupu na rezervoaru. U nepune tri minute, izgubio je pet i po hiljada galona goriva, pa je pilotu preostala tek jedna opcija – prisilno slijetanje.

Pokazalo se da je riječ o nemogućoj misiji. Avionu, koji se velikom brzinom spuštao, otkazale su komande. Nakon što mu je otpalo desno krilo, šestorica članova posade spas su potražila iskočivši s padobranom. Samo polovina je preživjela.

Avion se srušio u polje nedaleko Goldsbora, gradića u Sjevernoj Karolini. Jedna bomba pala je u polje, zabivši se duboko u blato; druga je “učinila” ono za što je i bila konstruirana – njen padobran se otvorio, mehanizam okidanja se aktivirao… Samo jedan niskonaponski osigurač spriječio je detonaciju, koja bi u sekundi odnijela milione života.

Razorna moć ove bombe bila je, naime, 250 puta snažnija od one koja je Hirošimu pretvorila u prah i pepeo! Da je završena i četvrta faza aktivacije, procjenjuju stručnjaci, smrtonosne čestice raspršile bi se iznad Washingtona, Baltimorea i Philadelphije, a lako je moguće da bi stigle i do New Yorka.

Iz sigurnosnih razloga, američko zrakoplovstvo kupilo je zemljište na koje je jedna od bombi aterirala, a incident je zataškan. Javnost je za njega doznala tek 2013. godine, kad se novinar Eric Schlosser domogao tajnog dokumenta koji je izvještavao o detaljima kolosalnog fijaska. U vojnom žargonu, “nezgode” ove vrste, koje uključuju nuklearno naoružanje, poznate su pod kodnim imenom “slomljena strijela”.

_{Izvor: Povijest.hr}