Svijet | 12.02.2026.

Kriza SAD - Iran

Neokonzervativci, izraelski lobi i Trumpova strategija prema Iranu

Unutar SAD-a postoje jasno podijeljene političke frakcije. Neokonzervativci, izraelski lobisti i dijaspora koja teži promjeni režima u Iranu zagovaraju maksimalističke zahtjeve: demilitarizaciju iranskog balističkog arsenala i ukidanje regionalnih saveza. Suprotno tome, šira, neorganizovana grupa birača, umorna od dvadeset godina ratova na Bliskom istoku, preferira suzdržanost i fokus na domaće probleme. 

Autor:  R. S.
Foto: Ilustracija

Posljednji mjeseci napetosti između SAD-a i Irana jasno ukazuju na kompleksnost i višeslojnost međunarodnih odnosa. Diplomatski napori – poput indirektnih razgovora u Omanu 6. februara, ukazuju da ni Washington ni Teheran ne smatraju rat neizbježnim. Ipak, istovremena mobilizacija američkih vojnih snaga u Persijskom zalivu podsjeća da prijetnja sukobom ostaje vrlo prisutna. Ovakav dvostruki pristup odražava nesigurnu i često nepredvidivu američku politiku pod predsjednikom Trumpom, čija se strategija oblikuje impulzivno, između diplomatskih poteza i spektakularnih vojnih akcija.

Unutar SAD-a postoje jasno podijeljene političke frakcije. Neokonzervativci, izraelski lobisti i dijaspora koja teži promjeni režima u Iranu zagovaraju maksimalističke zahtjeve: demilitarizaciju iranskog balističkog arsenala i ukidanje regionalnih saveza. Suprotno tome, šira, neorganizovana grupa birača, umorna od dvadeset godina ratova na Bliskom istoku, preferira suzdržanost i fokus na domaće probleme. Trump, privučen kratkotrajnim spektakularnim akcijama – poput udara na nuklearne objekte Irana ili otmice Madura – želi pokazati snagu bez dugotrajnih vojnih obaveza. Međutim, Iran nije Venezuela, a pokušaj promjene režima zahtijevao bi američke trupe, što Trump jasno izbjegava.

Regionalni akteri poput Saudijske Arabije, Turske i Katara djeluju umirujuće, nastojeći spriječiti širenje sukoba i destabilizaciju regije, svjesni da bi rat između SAD-a i Irana imao ozbiljne posljedice po energetsku sigurnost i trgovinske tokove. Iran, suočen s unutrašnjim krizama i pritiscima, spreman je na odlučne odgovore u slučaju napada, uključujući udare na američke vojne i ekonomske ciljeve.

Diplomatski procesi i dalje traju. Usprkos maksimalističkim zahtjevima hawkova, Trumpova pragmatičnost i strah od nove, dugotrajne okupacije omogućavaju prostor za pregovore koji bi Iranu sačuvali dignitet, a SAD-u politički spektakl. Geopolitički, trenutna situacija pokazuje da sukobi u regiji ne ovise samo o vojnim snagama, već i o kombinaciji unutrašnjih, regionalnih i međunarodnih interesa.

Budućnost odnosa Washington–Teheran ovisit će o ravnoteži između pritiska neokonzervativaca i Trumpove kalkulirane suzdržanosti. 

Otvoreno pitanje

Ko prijeti arapskom svijetu: Iran ili SAD i Izrael?

Neočekivan stav

Šok za Trumpa: Lider krajnje desničarskog AfD-a Chrupalla razočaran SAD-om, "ako pogodite žensku školu, to je ratni zločin"

Raskol na pomolu?

Republikanci u panici zbog izbora: Hoće li Trumpov rat s Iranom srušiti nade za pobjedu u novembru?

Neizvjestan ishod

Može li američka vojska izdržati dugi rat u Iranu?

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh