Sve glasnije spekulacije o mogućoj nagodbi između Milorada Dodika i Sjedinjenih Američkih Država unose novu dinamiku u ionako složenu političku scenu Bosne i Hercegovine. Nakon godina oštre retorike i otvorenih sukoba sa zapadnim diplomatama, čini se da lider SNSD-a traži izlaz iz sve težeg političkog i pravnog pritiska. Iako se u javnosti stječe dojam da je Dodik odstupio s nekadašnjih čvrstih političkih pozicija, ključno pitanje ostaje – znači li to i stvarni kraj njegovog utjecaja na procese u Bosni i Hercegovini?
Šta stoji u pozadini mogućeg dogovora s Washingtonom, kakve bi posljedice takav potez mogao imati na odnose unutar BiH i može li doći do nove redistribucije moći na domaćoj političkoj sceni – pitanja su na koja smo potražili odgovore kod prof. dr. Amela Delića i Admira Lisice, direktora Centra za geopolitička istraživanja Geopol.
Dodik kao promotor ruske politike
Prof. dr. Amel Delić smatra da iskustvo nekonzistentnih politika međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini pokazuje da su, u geopolitičkom kontekstu, i naizgled nemogući scenariji ostvarivi. Podsjeća da je upravo takav bio slučaj i 1998. godine, kada je Milorad Dodik, tada marginalni politički akter, uz podršku Zapada postavljen na čelo entitetske vlade.
- Dodik je tokom godina pokazao nemoralnu političku fleksibilnost. Od "američkog čovjeka" koji je trebao stabilizirati odnose u zemlji, postao je glavni izvor društvene nestabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji, djelujući kao zagovornik ruske politike - navodi Delić.
Prof.dr. Amel Delić
Prema njegovim riječima, jedno vrijeme su Sjedinjene Američke Države prepustile strateško upravljanje Balkanu evropskim partnerima, ali su oni zbog unutrašnjih nesuglasica postigli skromne rezultate.
- Tome smo svjedočili i u izbornoj noći 2022. godine, kada je postalo jasno rivalstvo između Velike Britanije i Njemačke u nastojanju da ovladaju političkim procesima u BiH - dodaje.
Delić ističe da je Dodik upravo tu nesuglasicu međunarodne zajednice iskoristio za jačanje vlastite moći i održavanje političkog monopola u Republici Srpskoj, stvarajući pretpostavke za secesionističke procese.
- Zbog pasivnosti domaćih aktera, posebno stranaka Trojke i prešutne podrške HDZ-a, Dodik je neprirodno dugo sprovodio takvu strategiju - smatra on.
Ipak, prema njegovom mišljenju, Dodik je sada došao do tačke sa koje više nema prostora za eskalaciju.
- Kao vješt strateg, koji samo prividno glumi primitivca i dvorsku ludu, povukao je sporne akte, prihvatio sudske sankcije i postavio osobe od povjerenja, zadržavajući moć unutar uskog kruga najbližih ljudi. Zauzvrat se, čini se, američke sankcije prema njegovim saradnicima ublažavaju, a u javni prostor uvodi se narativ o njegovoj mogućoj političkoj budućnosti - pojašnjava Delić.
On upozorava da, iako bi se takav razvoj događaja mogao tumačiti kao američki pokušaj stabilizacije političkih odnosa i ubrzanja euroatlantskih integracija, iskustvo sličnih "eksperimenata" u BiH poziva na oprez.
- Nadam se da se neće ostvariti strahovi o prepuštanju BiH interesnim zonama Beograda i Zagreba, gdje bi svaki od njih upravljao svojim dijelom zemlje. U tom smislu treba razmisliti da li su, faktički, entiteti Herceg-Bosna i Republika Srpska već zaživjeli i u Sarajevu - zaključuje profesor Delić.
Utjecaj međunarodnih faktora
Admir Lisica napominje da je politička Trojka, vođena populističkom retorikom, prerano proglasila Dodikov politički krah.
- Dodik je dugo bio predmet oštrih kritika i javnih osuda, ali je država pokazala ozbiljne slabosti u momentima kada je trebalo djelovati. Primjer za to je period kada je Dodik bio na potjernici - uprkos tome, nesmetano je obavljao politička putovanja, dok su državne institucije i vladajuće strukture to nijemo posmatrale - ističe Lisica.
Prema njegovim riječima, sve što će uslijediti bit će oblikovano pod snažnim utjecajem Sjedinjenih Američkih Država.
- Amerika je spremna napraviti određene korekcije unutar Republike Srpske, ali te promjene neće bitnije narušiti Dodikovu poziciju i njegov utjecaj - kaže Lisica.
Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja Geopol
On ističe da SAD i dalje vidi Dodika kao faktor stabilnosti u kompleksnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Lisica ukazuje na to da se radi o svojevrsnoj nagodbi, što potvrđuje i činjenica da je Rusija na ovaj proces reagirala prilično mirno, bez izraženog negodovanja ili pritiska.
- Ovo jasno pokazuje da postoji određeni konsenzus između američkog i ruskog faktora u Bosni i Hercegovini, što dodatno komplikuje političku sliku, ali istovremeno otvara prostor za stabilizaciju - smatra Lisica.
Na kraju, on zaključuje da je Dodikov odlazak s čelnih pozicija prvenstveno rezultat djelovanja američkog faktora, a ne uspjeh domaće opozicije ili političke Trojke, koja trenutnu situaciju koristi isključivo u populističke svrhe.
- Oni su prerano proglasili pobjedu i pokušavaju kapitalizirati trenutnu situaciju, ali prava dinamika i dalje dolazi iz međunarodnih odnosa i dogovora - naglašava Lisica.
