Društvo | 17.04.2025.

U srcu Podrinja

Na Kušlat se ide s namjerom: Priča o džamiji koja se ugnijezdila na vrhu stijene

Porušena je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kao i brojne druge džamije u Podrinju, ali je, poput većine ostalih, obnovljena dvije decenije nakon uništavanja, 2013. godine.

Autor:  Stav

Na putu od Konjević-Polja prema Zvorniku stoljećima na špicastoj stijeni "stražu" čuva čuvena Kušlat džamija.

Naime, Kušlat džamija je jedna od najstarijih džamija u našoj zemlji.

Izgrađena je sredinom 15. stoljeća, a nalazi se na stijeni visokoj 500 metara. Izgradili su je osmanlijski vojnici odmah po dolasku u Bosnu, i iz tog razloga se smatra prvom vojnom džamijom u našoj domovini.

Na tom mjestu je, prije dolaska Osmanlija, bila tvrđava i vojna utvrda, opasana visokim zidinama za borbu, mjesto odakle se kontrolisao karavanski put još iz vremena Rimljana iz Srebrenice prema Zvorniku i dalje prema Bijeljini. 

Uska šumska staza, koja se poput zmije mota oko stijene na kojoj je smještena, jedini je put kojim vjernici i znatiželjnici dolaze do ove džamije, izdignute iznad kanjona kroz koji vodi cesta prema Zvorniku.

Za ovu džamiju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul-Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha (Osvajača).

Porušena je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kao i brojne druge džamije u Podrinju, ali je, poput većine ostalih, obnovljena dvije decenije nakon uništavanja, 2013. godine.

Od njene obnove nastavljena je tradicija iz ranijih vremena da se posljednji petak u mjesecu augustu u ovoj džamiji obavlja džuma-namaz, a posljednjih nekoliko godina praksa je i da se jedan džuma-namaz u ramazanu obavi u ovoj džamiji.

U džamiju na Kušlatu dolazila je i ulema iz Kaira, Carigrada i Medine, ali su navraćali i šejhovi, pjesnici i derviši, najčešće derviši hamzevijskog tarikata iz Hamza-dedine tekije, koju je osnovala porodica Orlović u naselju Tekija u Konjević-Polju.

Ova džamija, kako to ističu Podrinjci, više je od vjerskog objekta, ona je simbol nade, obnove i zajedništva, te podsjetnik na važnost očuvanja kulturnih i vjerskih vrijednosti u svakodnevnom životu.

Godišnjica šehadeta

Šejh Mehmed ef. Hafizović, najsvjetliji primjer i uzor: Svjetlo vjere kroz živu riječ

29. april 1992. godine

Pamtimo Snagovo: Ubijali su sve redom, djecu od nekoliko mjeseci, trudnice, a onda ih zapalili

Zvornik

Nova potresna svjedočenja o zločinima u Bijelom Potoku: "Pokrij nas, mama, da ne gledamo kad nas ubiju"

Šejh i divanski pjesnik

Duhovno-intelektualna obzorja Hasana Kaimije, jedna od najmarkantnijih ličnosti u kulturi i tesavvufu BiH