Posljednjeg dana augusta, grupa grčkih vojnih zvaničnika stigla je u Tel Aviv, na čelu s general-majorom Ioannisom Bourasom, kako bi potpisala ugovor koji će postati jedan od najvećih poslova izvoza odbrambene opreme u historiji obje zemlje.

Sporazum vrijedan tri milijarde eura, nazvan "Ahilov štit", osigurat će paket izraelske tehnologije namijenjen zaštiti Grčke od širokog spektra prijetnji, uključujući rakete, avione i dronove.

Ovaj sporazum predstavlja najnoviji korak u jačanju odnosa između evropskih vlada i izraelskog odbrambenog sektora. Dok se kontinent ubrzano naoružava, u velikoj mjeri se oslanjao na SAD kada je riječ o naoružanju, tenkovima i avionima. Ipak, za mnoge manje vidljive sisteme koji su danas u samom središtu savremene sigurnosti – poput senzora, presretača i tehnologije za nadzor – vlade se sve češće okreću Izraelu.

Ta zavisnost se produbljuje čak i u trenucima kada se politički odnosi Evrope s Izraelom sve više zaoštravaju. Ratovi u Gazi i Libanu pojačali su tenzije između Evropske unije i Izraela, dok istovremeno vlade članica bloka postaju sve zavisnije od te zemlje u pogledu ključnih sistema, no ti sporovi nisu bitnije usporili saradnju između izraelskog odbrambenog sektora i pojedinačnih država.

- Kada posmatramo naše trenutne odnose s EU, da, postoje izazovi. Ali kada pogledate šta radimo na bilateralnom nivou s državama članicama, konstruktivna i praktična saradnja je intenzivna i razvija se - rekao je Avi Nir-Feldklein, izraelski ambasador pri bloku.

Nepravda prema Palestini

Londonski "udar" na Izrael: Može li Velika Britanija oprati grijehe prošlosti?

Prednost Izraela polazi od njegove vojske. Mladi inženjeri služe u elitnim obavještajnim i kibernetičkim jedinicama, gdje se suočavaju sa stvarnim sigurnosnim prijetnjama. Po završetku službe u Izraelskim odbrambenim snagama, mnogi prelaze u namjensku industriju ili pokreću sigurnosne startape. Rezultat je svojevrsna protočna traka između ratišta i razvoja komercijalnih proizvoda.

Tri najveće izraelske odbrambene kompanije – Israel Aerospace Industries, Rafael Advanced Defense Systems i Elbit Systems – ili su u državnom vlasništvu ili održavaju duboke institucionalne veze s izraelskim vojnim establišmentom, pri čemu su visoki vojni zvaničnici uključeni u njihove upravljačke strukture.

- Izrael je izvanredan primjer toga kako su odbrambene i privatne kompanije dobro integrirane. A to ih čini izuzetno sposobnima - ocijenio je Kaupo Rosin, šef estonske obavještajne službe za inostranstvo.

Širi izraelski sigurnosni sektor postao je i pravi magnet za investicije. Naime, izraelske kompanije privlače gotovo četvrtinu globalnih kibernetičkih ulaganja, prema izvještaju Izraelske uprave za inovacije u oblasti visoke tehnologije za 2025. godinu, a ovogodišnja Googleova kupovina izraelskog startapa Wiz za 32 milijarde dolara dodatno naglašava privlačnost tog sektora.

Hiba Tareef, glasnogovornica izraelske misije pri EU i NATO-u, navela je da ključ privlačnosti leži u bliskoj povezanosti vlade, akademske zajednice i privatnog sektora, kao i u tehnologiji oblikovanoj kroz stvarne operacije.

- Korištenjem našeg operativnog iskustva u realnom vremenu omogućavamo partnerima da pređu s reaktivnog na proaktivno djelovanje, čime značajno jačamo našu kolektivnu otpornost i odbranu - rekla je ona.

Produbljivanje zavisnosti

Teško je steći potpunu sliku o ulozi Izraela u evropskoj odbrani. Mnogi ugovori nisu javno dostupni iz razloga nacionalne sigurnosti, dok pojedine izraelske kompanije posluju preko svojih evropskih podružnica. Ipak, na desetine unosa u evropskoj bazi podataka o javnim nabavkama, u koje je POLITICO imao uvid, pokazuju da izraelske kompanije postaju vodeći dobavljači za vojne komunikacije, nadzor i elektronsko ratovanje.

Brojni javni ugovori, uključujući i grčki posao vrijedan tri milijarde eura, dodijeljeni su direktno izraelskim kompanijama, bez raspisivanja konkurentskih tendera kako se to inače nalaže propisima EU, vidljivo je iz tenderske dokumentacije.

Evropska pravila o javnim nabavkama tretiraju tržišno nadmetanje kao osnovno načelo, čak i u oblastima odbrane i sigurnosti. Direktne dodjele dopuštene su samo u izuzetno specifičnim okolnostima, naprimjer, u slučajevima stvarne tehničke ekskluzivnosti ili strogo definiranih interesa nacionalne sigurnosti.

- Postupci dodjele "bez tendera" predstavljaju izuzetak, moraju biti zasnovani na dokazima i čvrsto opravdani - izjavile su Annette Rosenkoetter i Andrea Pomana, partnerice u njemačkoj advokatskoj kancelariji FPS Law, specijaliziranoj za javne nabavke i evropsko pravo.

Ovakav obrazac je izuzetno važan jer direktne pogodbe mogu dodatno produbiti zavisnost tako što vlade postaju vezane za jednog proizvođača. Evropski sud pravde presudio je u januaru 2025. godine da visokospecijalizirani sistemi mogu "zarobiti" kupca ukoliko su dizajnirani tako da ih samo prvobitni dobavljač može održavati ili nadograđivati.

Holandija pruža uvid u to kako to izgleda u praksi. Tokom 2025. godine, odjel C4I & Cyber kompanije Elbit Systems dobio je ugovor vrijedan 25 miliona eura za isporuku sistema za upravljanje bojištem holandskom Ministarstvu odbrane. Radilo se o direktnoj dodjeli, bez konkurencije, uz obrazloženje da su ministarstvu bile potrebne dodatne usluge upravo od kompanije koju je prvobitno angažiralo.

Holandsko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na upit za komentar.

Slično tome, špansko Ministarstvo odbrane je 2024. godine kompaniji Rafael Advanced Defense Systems dodijelilo ugovor vrijedan 1,17 miliona eura bez raspisivanja otvorenog tendera, uz obrazloženje da je ta izraelska kompanija jedini dobavljač sposoban osigurati traženu opremu.

Među ostalim direktnim poslovima izdvaja se i ugovor podružnice Elbit Systems Deutschland s danskim Ministarstvom odbrane iz septembra 2025. godine, vrijedan 6,5 miliona eura, za opremu namijenjenu obradi i analizi elektronskih signala.

- Uprkos političkoj situaciji i tenzijama između Izraela i Evropske unije, kada se radi o sigurnosnoj dimenziji, fascinantno je to što je saradnja oduvijek bila na izuzetno visokom nivou - istakla je Sharon Pardo, profesorica međunarodnih odnosa na izraelskom Univerzitetu Ben-Gurion u Negevu.

Političke reakcije

Kritičari upozoravaju da Evropa možda stvara novu zavisnost upravo u trenutku kada javno ističe težnju za većom autonomijom, i to u vrijeme kada sukobi na Bliskom istoku dodatno zaoštravaju odnose s Izraelom.

Francuska je u više navrata ograničila učešće izraelske vlade na velikim sajmovima naoružanja, dok se finska vlada u maju suočila s kritikama zbog organizacije zajedničkog seminara o odbrambenoj tehnologiji s izraelskim Ministarstvom odbrane.

- Ako nam je cilj jačanje evropske autonomije i suvereniteta, onda ne možete jednu vrstu zavisnosti jednostavno zamijeniti drugom - poručila je Li Andersson, finska ljevičarska poslanica u Evropskom parlamentu.

Andersson je ukazala i na to da pojedine izraelske kompanije plasiraju svoje proizvode ističući da su "provjereni u borbenim uvjetima", što je u nekim slučajevima značilo primjenu protiv Palestinaca koji žive pod izraelskom okupacijom.

Gušenje solidarnosti

Američki milioner-komunista James "Fergie" Chambers izdvojena meta u ratu protiv Gaze

- Trebalo bi biti sasvim jasno da ne možemo trgovati oružjem niti ostvarivati odbrambenu saradnju s akterom za kojeg je više relevantnih institucija u više navrata utvrdilo da krši i ignoriše najosnovnija pravila i principe međunarodnog prava - dodala je.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar oštro je uzvratio u septembru 2025. predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen nakon što je ona predložila sankcije i djelimičnu obustavu trgovine između EU i Izraela zbog postupanja Tel Aviva u Gazi. Sa'ar je naveo da se takva ocjena temelji na "lažnim optužbama i pravnim prazninama" te je insistirao na tome da Izrael poštuje međunarodno pravo, uz tvrdnju da bi predložene mjere išle naruku isključivo Hamasu.

Hannah Neumann, poslanica njemačkih Zelenih u Evropskom parlamentu, upozorila je da evropske zemlje na ovaj način rizikuju geopolitičko slabljenje. Što se vlade više budu oslanjale na Izrael, to će teže biti utjecati na posljedice njegove vanjske politike, ocijenila je.

- Draže bi mi bilo da se njemački resursi i politička energija usmjere na jačanje evropske autonomije - dodala je.

Sigurnost ispred politike

Ipak, političke reakcije nisu znatnije usporile sklapanje ugovora.

U januaru su Njemačka i Izrael potpisali memorandum o razvoju kibernetičke kupole na njemačkom tlu, bazirane na izraelskoj tehnologiji. Samo mjesec kasnije, Izrael, Grčka i Kipar pokrenuli su Pomorski centar za kibernetičku sigurnost sa sjedištem u Nikoziji.

Španija pruža još drastičniji primjer ovog paradoksa. Iako je vlada premijera Pedra Sancheza otkazala odbrambene ugovore s Izraelom vrijedne milijardu eura u sklopu, kako je to nazvao, "potpunog embarga na oružje" zbog genocida u Gazi, regionalna uprava Madrida je već u januaru zatražila i dobila pomoć izraelskog Direktorata za kibernetičku sigurnost u cilju zaštite kritične infrastrukture.

Ni regionalne vlasti Madrida ni kiparska administracija nisu odgovorile na zahtjeve za komentar, dok je špansko Ministarstvo odbrane kratko navelo da "nema ugovore iz oblasti kibernetičke sigurnosti ni s jednom kompanijom u Izraelu".

Italija je, s druge strane, zvanično dala prednost izraelskoj tehnologiji. Njena agencija za kibernetičku sigurnost je 2024. godine uvela pogodnosti pri nabavkama koje izraelski softver u javnim tenderima tretiraju ravnopravno s proizvodima koji dolaze iz zemalja EU i NATO-a.

Za manje države koje graniče s Rusijom, ova računica je znatno neumoljivija, naglasio je Juha Martelius, direktor Finske sigurnosno-obavještajne službe.

- Zemlja poput Finske nikada sebi nije mogla priuštiti kupovinu u onolikim količinama koje bi joj bile potrebne. Zato uvijek stavljamo naglasak na kvalitet. Drugim riječima, kupujemo ono što je najbolje, bez obzira na to odakle dolazi - rekao je.

S druge strane, Grčka je pokušala ograničiti zavisnost od Izraela. Prilikom pregovaranja o sporazumu "Ahilov štit", grčka vojska je izričito insistirala na punom pristupu izvornom kodu sistema kako bi u budućnosti mogla samostalno održavati i nadograđivati tehnologiju.

- Postati bilo čiji "talac", pa makar se radilo o najprijateljskijoj državi ili savezniku, za nas je apsolutno neprihvatljivo - izjavio je u julu grčki ministar odbrane Nikos Dendias.

Niclas Herbst, njemački europoslanik desnog centra i član parlamentarne delegacije za odnose s Izraelom, kazao je da Izrael nudi upravo ono što evropskoj odbrambenoj industriji nedostaje – posebno u pogledu kibernetičkih prijetnji i protivzračne odbrane.

- U interesu je Evrope da ima stabilan i pouzdan odnos s Izraelom u tom pogledu - izjavio je Herbst za POLITICO.

Komentirajući kritike da Evropa koristi tehnologiju testiranu na Palestincima, napomenuo je da se većina vladinih nabavki odnosi na "visokospecijalizirani softver i senzorske sisteme" namijenjene isključivo odbrani.

- Pitanje je šta zapravo želimo kupiti? - Želimo li kupiti čistu savjest ili želimo kupiti odbrambene proizvode? - upitao je.