U ponedjeljak ujutro, porota u Oaklandu, Kalifornija, objavila je presudu u jednom od najpraćenijih tehnoloških sukoba između milijardera Elona Muska i izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana. Devetočlana porota donijela je odlučujuću pobjedu Altmanu, uz zaključak da je Musk predugo čekao s tužbama protiv kompanije za vještačku inteligenciju i njenih vodećih rukovodilaca.

Musk, suosnivač neprofitne organizacije OpenAI, podnio je tužbu vrijednu 150 milijardi dolara protiv organizacije, Altmana i njenog predsjednika Grega Brockmana, optužujući ih da su je pretvorili u profitni subjekt radi ličnog bogaćenja.

Presuda, međutim, nije riješila suštinsko pitanje slučaja - da li je OpenAI izdao neprofitnu misiju na kojoj je osnovan 2015. godine, transformirajući se iz istraživačke laboratorije usmjerene na dobrobit čovječanstva u jednu od najmoćnijih svjetskih kompanija za vještačku inteligenciju.

Umjesto toga, slučaj se fokusirao na proceduralno pitanje. Nakon vijećanja kraćeg od dva sata, porota je jednoglasno utvrdila da je nastupila zastara prije nego što je Musk podnio tužbu 2024. godine, što znači da su porotnici zaključili da je predugo čekao da iznese svoje zahtjeve u skladu s važećim zakonskim rokom. Američka okružna sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers prihvatila je nalaz i odbacila slučaj.

Altman protiv Muska

Rat za 850 milijardi dolara: Suđenje koje potresa svijet vještačke inteligencije

Ova presuda uklanja veliku pravnu prijetnju za OpenAI u ključnom trenutku za kompaniju koja produbljuje svoja komercijalna partnerstva, proširuje saradnju s Microsoftom i kreće se prema jednoj od potencijalno najvećih javnih ponuda u historiji Silicijske doline. S druge strane, Musku presuda ostavlja prostor za tvrdnju da je slučaj izgubljen zbog proceduralnih razloga (vremena), a ne zbog same suštine tužbe.

Ubrzo nakon presude, Musk je ponovio svoje optužbe na platformi X.

- Altman i Brockman su se zaista obogatili krađom od humanitarne organizacije. Jedino je pitanje kada su to uradili! Stvaranje presedana za pljačku humanitarnih organizacija nevjerovatno je destruktivno za humanitarne svrhe u Americi - napisao je Musk.

Musk je odlučio uložiti žalbu, čime je osigurao da sve žustrija svađa između dvije najmoćnije osobe Silicijske doline vjerovatno neće uskoro završiti.

Kako su se Musk i Altman posvađali?

Musk i Altman suosnovali su OpenAI 2015. godine zajedno s Brockmanom i drugim istraživačima, u vrijeme kada je rasla zabrinutost o tome kako bi vještačka inteligencija mogla preoblikovati društvo.

Ideja je, prema svjedočenjima i internim raspravama predstavljenim tokom suđenja, bila da se kompanija fokusira na izgradnju sigurnih AI sistema koji koriste čovječanstvu, umjesto davanja prioriteta profitu dioničara.

Musk i Altman su također vjerovali da će neprofitna struktura pomoći OpenAI-ju da se takmiči s tehnološkim gigantima poput Googlea, privlačeći vrhunske istraživače i pozicionirajući organizaciju kao alternativu vođenu misijom.

Musk tvrdi da je u ranim godinama OpenAI-ju donirao približno 38 miliona dolara, ali su se odnosi između osnivača kasnije naglo pogoršali. Podnio je ostavku na mjesto člana upravnog odbora OpenAI-ja u februaru 2018. godine, službeno navodeći potencijalne sukobe interesa jer se Tesla sve više fokusirala na vještačku inteligenciju.

Međutim, raskol se produbio nakon što je OpenAI osnovao profitnu podružnicu, a Microsoft uložio značajna sredstva. Microsoft je od tada uložio desetine milijardi dolara u partnerstvo s OpenAI-jem, pomažući transformaciji ChatGPT-a u jedan od ključnih proizvoda globalnog procvata vještačke inteligencije.

Musk je postajao sve kritičniji, tvrdeći da se OpenAI udaljio od neprofitne vizije na kojoj je osnovan. Godine 2023. pokrenuo je konkurentsku kompaniju xAI, tvorca Grok chatbota, prije nego što je sljedeće godine podnio tužbu protiv OpenAI-ja.

Zašto je slučaj propao?

U središtu suđenja bilo je tehničko pravno pitanje o tome kada je Musk postao svjestan da se OpenAI kreće prema profitnoj strukturi. Budući da je tužba podnesena 2024. godine, Musk je morao uvjeriti porotu da se navodno kršenje desilo unutar zakonskog roka za podnošenje tužbe.

Musk je tvrdio da su se njegove zabrinutosti potpuno iskristalizirale tek 2023. godine, posebno nakon velikih Microsoftovih ulaganja u profitni ogranak OpenAI-ja. Međutim, advokati OpenAI-ja su tvrdili da je Musk godinama znao za planove kompanije o komercijalnoj strukturi i prikupljanju ogromnih vanjskih sredstava.

Online i offline svijet

Pitali smo stručnjaka: Koliko je sigurna komunikacija s umjetnom inteligencijom?

Dokazi predočeni tokom suđenja pokazali su da rasprave o stvaranju profitne podružnice datiraju još iz 2017. godine. Porotnici su također čuli svjedočenje da je Altman 2018. godine poslao Musku dokumente u kojima su opisani planovi OpenAI-ja za prikupljanje milijardi dolara putem profitne strukture.

Na kraju, porota se složila s argumentom OpenAI-ja da je Musk mogao podnijeti tužbu mnogo ranije, te da je stoga zakasnio. To je značilo da porotnici nikada nisu morali odgovoriti na kontroverznije pitanje o tome da li je OpenAI zaista izdao svoju osnivačku misiju.

Šta je tvrdio OpenAI?

Tokom cijelog suđenja, OpenAI je tvrdio da nikada nije postignut dogovor o tome da će organizacija trajno ostati neprofitna. Njihovi advokati su isticali da je Musk od početka razumio da će razvoj vrhunske vještačke inteligencije zahtijevati ogromna finansijska sredstva i računarsku snagu.

OpenAI je također Muskovu tužbu prikazao kao djelimično motiviranu rivalstvom. Do trenutka kada je slučaj stigao na sud, Muskov xAI se pojavio kao direktni konkurent OpenAI-ju u trci za razvoj naprednih AI sistema.

U međuvremenu, OpenAI je postao jedna od najmoćnijih tehnoloških kompanija, čija se vrijednost procjenjuje na više od 800 milijardi dolara, i ide prema potencijalno jednoj od najvećih javnih ponuda u historiji. Advokati OpenAI-ja su tvrdili da je Musk postao neprijateljski nastrojen tek nakon što je izgubio uticaj u kompaniji i gledao kako Altman pretvara OpenAI u dominantnu silu u generativnoj vještačkoj inteligenciji.

Koja su pitanja ostala bez odgovora?

Iako je presuda jasna pravna pobjeda za OpenAI, suđenje nije postalo sveobuhvatan test za budućnost vještačke inteligencije kakav su mnogi očekivali.

Budući da je slučaj riješen iz proceduralnih razloga, sud nije dao odgovore na neka od najvećih pitanja koja nameće procvat AI tehnologije: kako upravljati tim sistemima, ko bi trebao imati ekonomsku korist i mogu li kompanije koje razvijaju moćne AI alate tvrditi da djeluju u javnom interesu dok istovremeno teže ogromnom komercijalnom rastu.

Suđenje se samo ukratko dotaklo širih problema, uključujući transparentnost, radnu snagu i prikupljanje podataka koji se koriste za obuku AI sistema.

Novo poglavlje

U regiji se uvodi AI u nastavni program

Nicole Turner Lee, direktorica Centra za tehnološke inovacije, izjavila je za Al Jazeeru da je jedan od glavnih problema to što je ova tehnologija duboko "ekstraktivna".

- Dolazi do krađe tamo gdje ljudi ne daju pristanak na to da li će se njihovi podaci, slika, glas ili tekst koristiti - rekla je ona, izražavajući zabrinutost zbog naknada i pristanka u sistemima za obuku vještačke inteligencije.

Ova pitanja su ostala izvan fokusa suđenja jer se ono svelo na proceduru. Presuda je tako eliminirala mogućnost radikalnog ishoda koji je mogao ugroziti korporativnu strukturu OpenAI-ja i njegovo partnerstvo s Microsoftom. Ipak, šira rasprava o budućnosti vještačke inteligencije je daleko od kraja. S obzirom na to da Musk priprema žalbu, sudska bitka između dva bivša saveznika se nastavlja.