U razgovoru za Radio-televiziju Tuzlanskog kantona, muftija tuzlanski dr. Vahid ef. Fazlović govorio je o mubarek mjesecu ramazanu, odgovornosti prema vremenu, važnosti zajedništva, brizi o povratnicima, odnosu prema domovini, te velikom jubileju Behram-begova medrese.

Njegove poruke su duboko ukorijenjene u vjeri a snažno okrenute stvarnosti u kojoj živimo.

Ramazan kao velika prilika

Govoreći o nastupanju ramazani-šerifa, muftija Fazlović je podsjetio da se muslimani nalaze na samoj kapiji najodabranijeg mjeseca.

- Doista, ovih proteklih dana osjećamo među ljudima, u našim džematima i porodicama, ono što je najvažnije, u našim srcima i dušama prepoznamo da je ponovo, posve blizu jedna velika prilika koja dolazi sa blagoslovljenim ramazanskim vremenom - kazao je muftija Fazlović.

Ramazan, prema njegovim riječima, nije tek vremenski okvir od 29 ili 30 dana, nego posebna dionica na životnom putu vjernika.

To je vrijeme duhovnog uzdizanja, preispitivanja i obnove odnosa - prema Bogu, prema sebi i prema drugima. Pripreme koje započinju još u mjesecima redžebu i ša'banu imaju za cilj da čovjek ramazan dočeka svjestan njegovih blagodati.

- Ako smo se dobro pripremili, steći ćemo više ramazanskih blagodati, najprije Božijih blagoslova, a onda i novih kvaliteta koje možemo postići u blagoslovljenom vremenu, u vremenu koje nam je dato iz same Božije milosti - istakao je muftija Fazlović.

Posebno je naglasio radost svih generacija, od djece do starijih, koji s posebnom pažnjom dočekuju ramazan. Taj zajednički osjećaj iščekivanja svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti ovog mjeseca u identitetu muslimana u ovom dijelu Evrope.

Najbolje vrijeme u godini

Reisu-l-ulema uputio ramazansku poruku: Biti Bogu pokoran je privilegija u vremenu nemorala i nasilja

Vrijeme kao emanet

Muftija Fazlović je podsjetio da se Uzvišeni Allah u Kur’anu Časnom zaklinje vremenom, noći, danom, zorom, čime naglašava važnost vremena. Posebno je istakao suru El-Asr.

- Posljednja Allahova zakletva u Kur’ani-kerimu je zakletva vremenom. Time nas Uzvišeni podučava šta treba da nam znači vrijeme, da neprestano gradimo svijest o njegovom neprolaznom toku, o važnosti svakog njegovog trena - naglasio je.

Vrijeme je, kako je pojasnio, mjerljivo i djeljivo, ali svaka njegova čestica može biti ispunjena dobrom. Ramazan tu svijest dodatno izoštrava. U njemu su dani i noći vredniji, a noć Lejletul-kadr otvara horizonte koji nadilaze dunjalučki život.

- Ako u njoj pokrenemo najtemeljitije tokove shvatanja vlastitog bitka, ona može biti vrijedna koliko cijeli naš život, i još vrijednija, jer naš život nije samo na ovom svijetu, nego i cijeli Ahiret u koji vjerujemo - istakao je muftija Fazlović.

Ova perspektiva daje ramazanu dubinu koja nadilazi svakodnevicu. On postaje prostor u kojem se gradi odnos prema vječnosti.

Ramazanska škola duhovnosti

Ramazan je, prema riječima muftije Fazlovića, škola pa čak i svojevrsni univerzitet, duhovne obnove. Čovjekova nutrina je složena, a duhovna snaga zahtijeva stalno njegovanje.

Farzovi islama - namaz, post, zekat i hadž - temelj su tog puta, ali ramazan otvara prostor i za mnogo drugih dobrih djela: učenje Kur’ana, čuvanje rodbinskih veza, brigu o roditeljima, sticanje znanja. Sve su to, kako je muftija istakao, ogranci ibadeta.

Bogobojaznost je krajnji cilj posta. U tom smislu ramazan traži disciplinu, ali istovremeno pokazuje razumijevanje za ljudsku slabost, dajući olakšice bolesnima i nemoćnima. Ta ravnoteža između zahtjeva i milosti odražava dubinu islamskog učenja.

- S ramazanom je sve to moguće jače graditi, upotpuniti. Od odnosa prema sebi pa porodici do odnosa prema ljudima u našem džematu, do odnosa prema domovini, prema institucijama u našoj domovini, prema svačijem pravu. Za sve to zalog je naša duhovnost, vjera, naša svijest, vrijednosni stavovi da upravo to bude naš pristup, put. S ramazanom je doista moguće visoko se uzdići u našoj duhovnosti, u našoj vjeri - istakao je muftija Fazlović.

Zajedništvo kao obaveza

Muftija Fazlović je govorio o slabostima u međusobnim odnosima među ljudima. Ramazan je prilika da se ti odnosi poprave.

- Valjalo bi da se s ramazanom opomenemo, da popravimo međusobne odnose, da budemo više privrženi jedni drugima. Mi imamo svoju zajedničku odgovornost, dijelimo je i s našim komšijama, s drugim narodima u našoj zemlji, sa svim ljudima koji ovdje žive, ali mi smo najodgovorniji u pogledu svega onoga što je naša riječ i naše djelo. Morali bismo imati mnogo više obazrivosti kod svake riječi koju izgovaramo. Naše riječi moraju biti istinite i iskrene. To ne znači da nećemo uputiti kritiku, da nećemo ukazati na ono što je loše postupanje - poručio je.

Pojam džemata podsjeća da nijedna generacija muslimana nije oslobođena odgovornosti da gradi zajednicu. Zajedništvo nije apstraktna ideja, nego svakodnevna praksa čuvanja časti, prava i dostojanstva drugog čovjeka.

Dosljedna borba za istinu majki Srebrenice

Poseban dio razgovora bio je posvećen Bošnjacima koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, naročito u Podrinju. Muftija je naglasio da je povratak ispunjenje dijela pravde, ali da bol i izazovi ostaju.

Podsjetio je da je u Podrinju počinjen genocid nad Bošnjacima, što je presuđeno pred međunarodnim sudovima. Ipak, istinska pravda nikada ne može u potpunosti nadomjestiti izgubljene živote.

- Neke majke su ostale bez tri, četiri, pet, šest sinova - sve nam je to poznato. Hrabri nas njihova snaga da izdrže bol, da se bore za istinu i pravdu. One su pokazale dostojanstvo pred cijelim svijetom - rekao je muftija Fazlović.

Istakao je da majke nikada nisu pozvale na osvetu, nego su ostale dosljedne borbi za istinu. Taj moralni stav, prema njegovim riječima, predstavlja civilizacijski uzor.

Kolosalna misija

Majke Srebrenice - zalog za budućnost u boljem svijetu

Govoreći o konkretnim potrebama povratnika, muftija je upozorio na sistemsku diskriminaciju i otežanu svakodnevicu s kojom se susreću.

- Njihova djeca moraju imati najbolje stipendije. Mora im se pružiti svaka privilegija koju je u stanju da učini naše društvo. Ali, ni to nije dovoljno. Kada se osposobe i požele svojom dušom da se vrate na svoju grudu, moramo omogućiti da se imaju gdje vratiti, da imaju radno mjesto -  naglasio je muftija Fazlović.

Posebno je istakao ulogu imama koji u džematima povratka danonoćno pružaju podršku.

- Bez obzira koliki je broj u džematima povratka, s našim majkama, među porodicama u tim džematima su naši cijenjeni imami. Oni čine sve što mogu da pruže utjehu, da budu od konkretne pomoći, da se sačuvaju vrijednosti našeg naroda, i duhovne i univerzalne vrijednosti. Ne smijemo se umoriti u brizi za njih. To mora ostati jedna od naših najvažnijih tema - poručio je muftija Fazlović.

Dan nezavisnosti i odgovornost prema domovini

U susret Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine, muftija je govorio o domovini kao prostoru odgovornosti prvog reda.

- Odgovornost prema domovini je odgovornost prvog reda u islamu. I Kur’an o tome govori. Muhammed, a.s., posebno je njegovao tu svoju privrženost prema rodnoj Mekki kao svojoj domovini, kao i prema Medini u kojoj je proveo značajan dio svog života, u kojoj je preselio - kazao je muftija Fazlović.

Intervju za Stav

Muftija Fazlović: U svemu moramo biti jači i otporniji, pa i u suprotstavljanju političkim spletkama i neprijateljskim nasrtajima

Bosna i Hercegovina, kako je naglasio, ima dugu državnu tradiciju i iskustvo susreta religija i kultura. Islamske i univerzalne vrijednosti susreću se u promicanju pravde, solidarnosti i zaštite dostojanstva svakog čovjeka.

- Uvijek moramo tražiti u sebi novu snagu da podarimo više svojoj domovini, da bude dobro organizirana, da se možemo pouzdati u institucije koje će imati mogućnost i snagu da pruže svoju ruku, solidarnost i pravdu, da bdiju nad pravima svakog čovjeka u našoj domovini i da zaštitimo zemlju od onih koji joj ne žele dobro - kazao je muftija.

Naglasio je da obilježavanje Dana nezavisnosti nije samo formalnost, nego prilika za obnovu svijesti o odgovornosti prema državi i njenim institucijama.

Jubilej Behram-begove medrese

Ove godine obilježava se četiri stoljeća rada Behram-begove medrese, najstarije obrazovne institucije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Muftija je ovaj jubilej nazvao svjetionikom optimizma.

Godišnjica reaktiviranja

Behram-begova medresa u Tuzli skoro četiri stoljeća u misiji: Neugasiva svjetiljka odgoja i obrazovanja

Medrese su, prema njegovim riječima, čuvari tradicionalnih znanja o vjeri, etici i moralu, ali su istovremeno pokazale sposobnost da se orijentiraju u vremenu i prostoru.

- Behram-begova medresa je izuzetno cijenjena školska institucija, ne samo u Muftijstvu tuzlanskom i u Tuzlanskom kantonu nego u cijeloj domovini - istakao je muftija Fazlović.

Obnova njenog rada simbolizira kontinuitet i snagu obrazovanja utemeljenog na vjeri i moralnim vrijednostima.

- Zahvalni smo svima koji su nesebično pomogli. To su institucije Islamske zajednice, od džemata i medžlisa do Rijaseta Islamske zajednice, ali tu su i naši gradovi, naročito Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona. Mnogo je pojedinaca koji su svojski dočekali u svoje okrilje povratak Behram-begove medrese nakon jednog dugog razdoblja kada je njezin rad bio onemogućen, tu su brojni vakifi ove škole - rekao je muftija Fazlović.

Na kraju razgovora, muftija Fazlović je još jednom podsjetio na suštinu vrijednosti ramazana, jačanje bogobojaznosti i činjenje dobra.

- Da čuvamo jedni druge, da poštijemo prava i čast svakog ljudskog bića i da u ramazanu činimo najveća dobra djela koja je moguće ostvariti. To nam ramazan najbolje omogućava - zaključio je muftija Vahid ef. Fazlović, objavilo je Muftijstvo tuzlansko.