Svijet | 12.03.2026.

Neizvjestan ishod

Može li američka vojska izdržati dugi rat u Iranu?

Brzo hvatanje bivšeg vođe Nicolasa Madura u Venecueli početkom januara podstaklo je samopouzdanje Washingtona u ishod operacije "Epski bijes". Ipak, SAD su i ranije griješile u procjenama trajanja i troškova svojih ratova.

Autor:  Deutsche Welle
Foto: Pixabay

Dana 28. februara, SAD pokrenule su operaciju "Epski bijes" u Iranu. U sedmici koja je uslijedila, SAD su izvele hiljade udara širom zemlje, rasporedivši više od dvadeset oružanih sistema u zraku, na kopnu i na moru.

U prvom talasu američko-izraelskih napada ubijen je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi rat mogao trajati četiri do pet sedmica, ali da SAD "imaju sposobnost ići puno duže od toga".

Koliko je samouvjerena Trumpova administracija?

Trumpova administracija bila je optimistična u pogledu američkih vojnih kapaciteta.

- Nemamo manjka municije. Naše zalihe odbrambenog i ofanzivnog oružja omogućavaju nam da ovu kampanju održavamo onoliko dugo koliko bude potrebno - izjavio je ministar odbrane Pete Hegseth tokom posjete američkoj Centralnoj komandi (CENTCOM) na Floridi 5. marta.

General Dan Caine, načelnik Zajedničkog štaba, dao je slična uvjeravanja.

- Imamo dovoljno precizne municije za zadatak koji je pred nama, kako u napadu, tako i u odbrani - rekao je Caine stojeći pored Hegsetha.

Međutim, Trump je tiho priznao gdje bi se mogli pojaviti problemi. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social 2. marta, napisao je da američke "zalihe municije, na srednjem i višem srednjem nivou, nikada nisu bile veće niti bolje... Na najvišem nivou imamo dobre zalihe, ali nismo tamo gdje želimo biti."

Kelly Grieco, viša saradnica u think-tanku Stimson Center, slaže se da je Trumpovo isticanje razlike u kvaliteti oružja važno. Upravo su ti najkvalitetniji projektili dugog dometa i presretači oni koji izazivaju najviše zabrinutosti.

- Tu postoje stvarna ograničenja u zalihama - rekla je ona.

Matematika rata u Iranu

Od početka sukoba, SAD, Izrael i Iran izveli su niz napada širom regije. Prema podacima američke Centralne komande (CENTCOM), SAD su u prvih sedam dana pogodile više od 3.000 ciljeva u Iranu.

Zauzvrat, Iran je lansirao hiljade dronova Shahed-136 i stotine raketa na američke ciljeve u regiji.

Ovdje matematika postaje neugodna.

Proizvodnja iranskih bespilotnih letjelica Shahed košta između 20.000 i 50.000 dolara. SAD i saveznici se od njih brane na razne načine, ali nijedan nije jeftin. Avioni naoružani raketama AIM-9 koštaju 450.000 dolara po ispaljivanju, uz dodatnih 40.000 dolara po satu samo za troškove leta.

- Trošak rada lovca tokom jednog sata jednak je cijeni Shaheda. To nije efikasno. To nije ekonomična razmjena troškova - izjavila je Grieco.

Ona tvrdi da su SAD trebale učiti od Ukrajine, koja je pronašla jeftinije metode, poput dronova presretača koji koštaju manje od Shaheda.

- SAD su testirale tu tehnologiju, ali je jednostavno nisu kupile u dovoljnim količinama - dodala je Grieco.

Daleko skuplje odbrambene rakete Patriot (koje koštaju oko tri miliona dolara po raketi) rezervirane su za presretanje iranskih balističkih raketa, i upravo se tu javlja zabrinutost zbog zaliha. Mark Cancian, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), procjenjuje da se zalihe brzo troše.

- Mislim da je na početku bilo oko 1.000 raketa Patriot i vjerujem da smo sada značajno iscrpili taj inventor - rekao je on, procjenjujući da je već iskorišteno između 200 i 300 raketa.

Izrada visokokvalitetnog oružja poput ovog zahtijeva vrijeme. Lockheed Martin je isporučio samo 620 presretača PAC-3 tokom cijele 2025. godine, piše Deutsche Welle.

- Da danas odete u kompaniju i kažete da želite kupiti još jedan Patriot, trebale bi najmanje dvije godine da se on pojavi - pojasnio je Cancian.

Za oružje kratkog dometa, poput bombi, JDAM kompleta i raketa Hellfire, situacija je drugačija.

- Vojno gledano, mislim da bismo to mogli održavati veoma dugo. Imamo dovoljno kopnene municije za te potrebe - rekao je Cancian.

Bijela kuća na sastanku s odbrambenim kompanijama

Dana 6. marta, Trump se sastao s predstavnicima nekoliko odbrambenih kompanija, nakon čega je na Truth Socialu objavio da su se proizvođači dogovorili o učetverostručavanju proizvodnje oružja najviše klase. Bijela kuća je naglasila da je sastanak bio planiran sedmicama unaprijed.

Grieco je, međutim, izrazila sumnju u novost ovog sporazuma.

- Smatram da to nije ništa novo, jer je većina tih planova već najavljena u posljednjih nekoliko mjeseci - rekla je ona.

Sporazum kompanije Lockheed Martin o povećanju proizvodnje Patriota PAC-3 sa 600 na 2.000 godišnje javan je još od januara. Nakon sastanka u Bijeloj kući nisu ponuđeni novi vremenski okviri, a ciljani datum završetka procesa ostaje 2030. godina.

Čak ni ubrzavanje proizvodnje nije jednostavno.

- Postoje brojna uska grla i čak i ako uložite mnogo novca u ovaj problem, nije to jednostavno kao pritisnuti prekidač. I dalje će trebati vremena - upozorila je Grieco.

Iscrpljene američke zalihe mogle bi imati globalne posljedice

Analitičari su saglasni da SAD vjerovatno neće ostati bez oružja tokom borbi u Iranu, ali postoji ozbiljna zabrinutost za budućnost.

- Hoće li im ponestati? Ne bih to tako formulirala. Ne vjerujem da će ičega potpuno nestati u ovom ratu. Ali problem je što ćemo ostati s iscrpljenim zalihama... a to će ograničiti naše izbore u godinama koje dolaze u pogledu Indo-Pacifika, Evrope, pa čak i Bliskog istoka - rekla je Grieco.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je izrazio zabrinutost.

- Postoji bojazan da bi u slučaju produženog rata Amerika mogla smanjiti isporuke sistema protuzračne odbrane i raketa Ukrajini - izjavio je Zelenski za RAI, italijansku nacionalnu televiziju.

U intervjuu za Bloomberg, bivši državni sekretar Antony Blinken iznio je slično upozorenje. Dugotrajna operacija u Iranu mogla bi učiniti SAD ranjivim na prijetnje iz Rusije i Kine, rekao je on.

Je li Iran potcijenjen?

General Dan Caine izvijestio je da su iranska lansiranja balističkih raketa smanjena za "86 posto u odnosu na prvi dan borbi". Washington je to protumačio kao jasan znak napretka.

Grieco priznaje da je teško znati precizne detalje koji stoje iza pada broja iranskih lansiranja, ali smatra da je vjerovatno došlo do "značajnog smanjenja snaga balističkih raketa".

Kada su u pitanju iranski dronovi Shahed, raspršena proizvodnja nevjerovatno otežava procjenu zaliha.

- Čak ni prije rata nismo imali dobre procjene o tome koliko bi ih mogli imati. Mogli biste jedan sastaviti u svojoj garaži ako biste to zaista željeli. Ako je cilj promjena režima... sama zračna moć neće dovesti do njegovog sloma - rekla je Grieco.

Što je još važnije, ona tvrdi da su SAD možda potcijenile Iran. Smatra da je prethodna suzdržanost Irana na američke i izraelske napade pogrešno protumačena kao slabost, što je dovelo do niza neuspjeha u odvraćanju.

- Oni se bore za opstanak režima. Imaju snažan motiv da se žestoko bore i podnesu velike žrtve - zaključila je.

Cancian se složio s tom ocjenom.

- Prilično smo ih snažno udarili, a oni nisu tražili mir. To je možda bilo neočekivano - rekao je.

Brzo hvatanje bivšeg vođe Nicolasa Madura u Venecueli početkom januara podstaklo je samopouzdanje Washingtona u ishod operacije "Epski bijes". Ipak, SAD su i ranije griješile u procjenama trajanja i troškova svojih ratova. Iako se zalihe oružja Trumpove administracije možda neće potpuno potrošiti u Iranu, ostaje pitanje s čime će SAD raspolagati kada operacija bude okončana.

"General Ancap"

Predsjednik Argentine Javier Milei, najvatreniji pobornik Izraela na svjetskoj sceni

Sport na čekanju

Politika iznad fudbala: Kanada zabranila ulazak čelnicima Palestinskog fudbalskog saveza

Hormuz u fokusu

Bombe nisu djelovale, ali hoće li blokada slomiti Iran?

Rivalstvo velikih

Ako niste za stolom, na jelovniku ste: Surova realnost nove globalne politike

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh