Na Mostarskom sajmu (14. april) održan je panel o energetskoj suverenosti Bosne i Hercegovine u kontekstu Južne plinske interkonekcije kao strateškog iskoraka. Sudjelovali su predsjednik Udruženja građana HNS Dragan Čović, ministar gospodarstva u Vladi Republike Hrvatske Ante Šušnjar, pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra Robert Bošnjak, otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH John Ginkel te Amer Bekan iz AAFS Infrastructure and Energy LLC, ispostave kompanije kojoj će biti prepuštena realzacija projekta. Raspravu je moderirao zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić.

Dakle, HDZ plus predstavnik američke ambasade i Bekan.

To su osobe koje su na događaju koji navodno predstavlja i promovira privredne potencijale Bosne i Hercegovine, govorili o najvažijem projektu u energetskom sektoru naše zemlje.

Čović je isticao dugoročan značaj Južne interkonekcije za Hercegovinu, naglašavajući snažnije energetsko pozicioniranje, dok ostaje zaista nejasno, osim ako u međuvremeno nešto nije dobio, na šta tačno misli kada kaže da će jedan energetski projekat od BiH napraviti "normalnu državu". Šušnjar je govorio o ustavnoj obavezi Hrvatske da se "brine o hrvatskom narodu u BiH", kao da se projekat Južne intekonekcije, barem načelno ne tiče svih građana ove zemlje.

(Foto:Vijeće ministara BiH/ Kadrovi HDZ-a na panel diskusiji o Južnoj interkonekciji)

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH potvrdila je da je Vlada Federacije BiH krajem prošle sedmice dostavila novi tekst Nacrta sporazuma o Južnoj interkonekciji, iako ni sam zakon još uvijek nije okončao svoju parlamentarnu proceduru, pa ni stupio na snagu.

- Južna plinska interkonekcija može povezati ljude, biti 'bypass' Zapada, Republike Hrvatske sa ostalim dijelom EU – naglasio je Čović, iako se prema onome što je uslijedilo čini kako bi prema željama HDZ-a Južna interkonekcija mogla biti bypass Hercegovine usmjeren ka Hrvatskoj.

Na Mostarskom sajmu koji je nakon formalnog dijela i odlaska političara ostao pust, sa izvještajima koji govore o nikada manjoj posjećenosti, M.T. Abraham Grupa odnosno Amir Gross Kabiri podijelili su novosti o planovima razvoja te kompanije u sektorima energije, aluminija i kulture.

Plinske zavrzlame

Kabiri, kec iz rukava: Kako je Čović još jednom matirao Trojku

Jesmo li svi bekani?

Sa Čović i Krišto se još 2024. godine također na Mostarskom sajmu sastao i savjetnik u Ambasadi Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani, Ernest Grin koji je prenio pozdrave ambsadorice Galit Pelegt. Tada su razgovarali o projektu Južne interkonekcije te njenom značaju za Kabirijevu kompaniju. Vrijedi podsjetiti da se Kabiri prije samo nekoliko dana u Mostaru sastao sa otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u BiH Johnom Ginkelom kada je naglašeno da je Alumijij jedan od najvećih potrošača energije. Prethodno je Kabiri u SAD-u potpisao memorandum o razumijevanju na osnovu kojeg će "postati glavni uvoznik američkog ukapljenog plina u BiH".

Tada je naglašeno da Kabiri namjerava graditi plinsku elektranu u Mostaru. A gdje je, zakonom, predviđena gradnja plinskih elektrana u BiH? U Mostaru, Kaknju i Tuzli.

Očigledno je da je veza HDZ-a i izraelskih privrednika mnogo dublja no što se može i pretpostaviti, no ostaje otvoreno pitanje: hoće li Kabiri kontrolisati plin u BiH?

Dodatno problematično jeste što se čitav narativ oko Južne interkonekcije sve više pomjera iz institucionalnog okvira u sferu paralelnih političko-poslovnih aranžmana, gdje ključne uloge preuzimaju akteri bez legitimiteta ili transparentnog ugovornog položaja.

Energetska računica

Između Dodika i "HDZ-ovog cioniste": Koliko će država platiti Južnu interkonekciju

Povezivanje HDZ-ovih političkih struktura sa interesima kompanije koju predvodi Kabiri govori u prilog potencijalne privatizacije strateške infrastrukture prije nego što je ona formalno uspostavljena. Ako se uzme u obzir i navodna bezrezervna politička podrška koju projektu daje Čović, kao i međunarodni kontakti koje Kabiri aktivno gradi,stiče se utisak da se energetska budućnost BiH kroji kroz neformalnu mrežu utjecaja, a ne kroz zakonodavne procedure.

I tu, leži ključni rizik da će kontrola nad plinskim tokovima postati instrument političke moći koncentrisan u uskom krugu aktera. Još od prošle godine, tiho se u stručnoj javnosti spominje mogućnost da iza namjere gradnje Južne interkonekcije stoji izraleski kapital. Sada ostaje da se vidi da li aktuelna Vlada Federacije BiH ima namjeru ili može bilo šta učiniti da osigura energetsku sigurnost građana koji ovise od uvoza plina ili ostaju potpuno slijepi na činjenicu da se mnogo toga nastoji ugraditi u sam projekat Južne interkonekcije, a što očigledno prelazi njihove kapacitete shvatanja. 

Treba reći jednu istinu, a to je da HDZ vodi važne procese u našoj zemlji, te da su upravo oni ti koji od početka kontrolišu svaki korak usvajanja zakonodavnog rješenja kao i liniju napretka realizacije Južne plinske interkonekcije.