Teme | 05.10.2026.

Eksponati govore

Moda stara tri milenija: Šta nam nakit iz Vitine otkriva o bronzanom dobu u BiH?

Ovaj mali, ali historijski markantan nalaz iz Vitine dokazuje da potraga za estetskim izražavanjem nije tekovina modernog doba, već bazična ljudska potreba stara gotovo tri milenija

Autor:  Merima Čustović
Foto: Zemaljski muzej BiH

Arheološki nalazi posjeduju rijetku moć da spekulacije pretoče u opipljivu stvarnost, a prostorije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine čuvaju upravo takve fragmente prošlosti koji redefinišu naše razumijevanje pradavne estetike.

Među njima posebno se izdvaja dragocjena cjelina iz Vitine kod Ljubuškog, koja nudi autentičan uvid u kulturu ukrašavanja, društveni status i vizuelni identitet na tlu Hercegovine u vremenu koje je prethodilo pisanoj historiji.

Šta je zapravo bronzani period?

Da bismo razumjeli važnost ovog nalaza, moramo se vratiti u bronzano doba – ključnu epohu u historiji čovječanstva koja je na našim prostorima trajala otprilike od 2300. do 800. godine p.n.e. To je period koji je dobio ime po bronzi, prvoj vještačkoj leguri (spoju bakra i kalaja) koju je čovjek naučio proizvoditi.

Ova tehnološka revolucija promijenila je sve: omogućila je izradu znatno čvršćeg oruđa, ubojitijeg oružja, ali i izuzetno profinjenog nakita. Bronzano doba nije donijelo samo napredak u metalurgiji, već i duboke društvene promjene – došlo je do raslojavanja društva, jačanja plemenske aristokratije i procvata trgovine širom Evrope, što se jasno oslikava i na tlu današnje Bosne i Hercegovine.

Otkriće iz riječnog mulja

Priča o ovom konkretnom otkriću vraća nas na sam početak prošlog vijeka, u davnu 1901. godinu. Tokom građevinskih radova na regulaciji korita rijeke Mlade, iz riječnih nanosa izronio je vrijedan depo nakita koji stručnjaci datiraju u mlađe bronzano doba, tačnije u 9. vijek prije nove ere. Iako su precizne okolnosti pronalaska ostale nedorečene i oskudno dokumentovane, sami predmeti preživjeli su kao neoboriv dokaz o razvijenom zanatstvu i jasno definisanom estetskom kodu jedne pradavne zajednice.

Geometrijska simbolika i luksuz u kosi

U fokusu ovog nalaza nalazi se par izuzetno očuvanih spiralnih ukrasa izrađenih od bronzane žice. Njihov dizajn svjedoči o visokom stepenu vještine obrade metala: završavaju ušicama na čijim se krajevima nalaze precizno izvedeni privjesci u obliku koncentričnih krugova – motiva koji je u bronzanodobskoj ikonografiji često nosio snažnu simboličku vrijednost, najčešće povezanu s kultom Sunca. Borivoj Čović, nekadašnji kustos Zemaljskog muzeja BiH i jedan od najznačajnijih bh. arheologa, ove je predmete interpretirao kao luksuzne ukrase za kosu.

Intimna kolekcija pradavnog prestiža

Činjenica da su svi predmeti pronađeni u neposrednoj cjelini implicira da nije riječ o slučajno rasutim komadima, već o kompaktnoj, ličnoj kolekciji nakita koja je pripadala jednoj osobi. Ta stilska ujednačenost otvara prostor za rekonstrukciju svakodnevnog života i društvene hijerarhije tog doba, sugerišući da je nakit već tada bio jasan marker prestiža i društvenog položaja pojedinca unutar zajednice.
Ovaj mali, ali historijski markantan nalaz iz Vitine dokazuje da potraga za estetskim izražavanjem nije tekovina modernog doba, već bazična ljudska potreba stara gotovo tri milenija.

Svi koji žele uživo analizirati ovu vrhunsku izradu i osjetiti kontinuitet života na ovim prostorima, ovaj vrijedni eksponat mogu pronaći u stalnoj postavci Zemaljskog muzeja BiH.

Jedan tebi, drugi tebi...

Diplomatija po nahođenju ministra: Konaković skroz obezvrijedio diplomatski pasoš BiH

Više od 500 artefakata

Od Zeusa do grčkih vaza: Kakvo antičko blago krije Zemaljski muzej BiH?

Grabus preuzima dužnost

Dodjela menšure: Najznačajniji događaj Islamske zajednice

Povjerenje u sistem

Strani radnici u BiH: Spasonosna dopuna ili dublja rana tržišta rada?

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh