Kao da nije dovoljno to što susjedna Hrvatska već godinama uporno radi na projektu odlaganja radioaktivnog otpada uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, što direktno u opasnost dovodi stanovništvo sliva rijeke Une, od komšija sada stiže još jedan poklon – centar za migrante.
Svakako koristeći ono što je najpraktičnije, hrvatske vlasti su izabrale područje nekadašnjeg vojnog aerodroma Željava na granici dvije države za svoj genijalan poduhvat. Specifičnost ovog aerodroma nalazi se u tome da se jedan njegov dio nalazi u općini Korenica (RH), dok se drugi nalazi na području grada Bihaća.
Prema informacijama Istrage, Ministarstvo sigurnosti već je poslalo obavijest Graničnoj policiji u kojoj se navodi da Hrvatska namjerava implementirati ovaj projekt, a trenutno se vrši procjena utjecaja uspostave migracionog centra na stanje u oblasti migracija u BiH.
Prethodnih nekoliko godina su nam dale pregled toga kako se odvija scenarij fizičkog prebacivanja migranata na teritorij BiH te sve probleme u oblasti migracija s kojima su se građani i policijske agencije u pograničnim područjima često sami suočavali, dok se djelovanje međunarodnih agencija svodilo na puko administrativno upravljanje.
Na području Unsko-sanskog kantona inače borave migranti iz Libije, Sirije, Afganistana, Pakistana, Alžira, Maroka, Tunisa, Iraka, Irana, Nigerije te drugih afričkih i azijskih zemalja, a najveći broj njih je u BiH ušao ilegalno iz Srbije i Crne Gore. Njihova namjera je koristiti BiH kao tranzitnu destinaciju s krajnjim ciljem putovanja u zemlje Zapadne Evrope.
Kako bi na put krenuli, prvo moraju preći vanjsku granicu EU-a, što je u ovom slučaju granica BiH s Hrvatskom. Migranti svakodnevno ilegalno prelaze u Hrvatsku, a tokom njihovog boravka u BiH često čine i krivična djela, pa su takva lica sigurnosno interesantna.
Da se ne radi samo o namjeri, već da se u konkretnom slučaju prešlo na realizaciju projekta, govori i podatak da je MUP-u Hrvatske prošlog mjeseca odobreno korištenje 355 kancelarijskih, stambenih i sanitarnih kontejnera iz robnih rezervi te 1.600 poljskih kreveta, 3.600 deka te po 4.000 jastuka i plahti koje će policija koristiti za uspostavu kampa za ilegalne migrante.
Time će se, uz proširenje postojećeg kampa u Dobrom Dolu kod Krnjaka, raditi na uspostavi migrantskog kampa tik uz granicu s BiH.
Projekt uspostave migrantskog kampa na Željavi trebao bi biti finaliziran sredinom naredne godine, a sreća pa Hrvatska sve predstavlja tako dobronamjerno.
I dok imaju namjeru da nam na granici instaliraju prihvatni centar za migrante, ne zaboravimo da BiH bezuspješno pokušava zaustaviti projekt izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Dakle, migranti i nuklearni otpad. To je za Hrvatsku, uz dozu deklaracija Sabora koje se direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH, politika koja se proteklih nekoliko godina vodi, ohrabrena činjenicom da trenutno unutar državnih institucija ne postoji ni minimum kapaciteta da se odbrane interesi BiH.
Državno ministarstvo vanjskih poslova, na čijem je čelu Elmedin Konaković (NiP), nikada nije uputilo Hrvatskoj nijednu protestnu notu niti je na bilo koji drugi način reagiralo zbog ugrožavanja interesa naše zemlje.
Bilo bi fantastično vidjeti šta bi hrvatske vlasti uradile kada bi naša zemlja recipročno uzvratila na činjenicu da će migrante doslovno slati preko piste, a vode nam onečišćavati nuklearnim otpadom.
No, dok komšije pedantno i bez ikakvog otpora sprovode svoje političke zamisli na našu štetu, domaći donosioci odluka nastavit će sa svojom provjerenom taktikom – glasnom tišinom i potpunom servilnošću. Jer, zašto remetiti "dobrosusjedske odnose" i reagirati na otpad i migrantske kontejnere na kućnom pragu, kada je mnogo lakše praviti se da se sve to dešava nekoj drugoj državi i nekom drugom narodu? Svakako je lakše nastaviti u potpunosti ignorirati sve od značaja za našu zemlju. Ipak je sezona odmora.
Iz Hrvatske s ljubavlju, za građane BiH – radioaktivni otpad uz dašak nove migrantske krize.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh