Geopolitika | 04.11.2026.

Promjene stižu

Međuizbori u SAD-u: Demokrate pomele republikance, Trump najavio razdoblje veta

Gubitak oba doma Kongresa ne znači samo unutrašnjopolitičku paralizu za Trumpovu administraciju, već neumitno otvara prostor za preispitivanje vanjskopolitičkih smjernica Bijele kuće, gdje se već naziru dva izuzetno važna fronta

Autor:  Mirza Abaz
Foto: Anadolija

SAD probudile su se u novoj političkoj realnosti nakon što je Demokratska stranka na međuizborima ostvarila uvjerljivu pobjedu i preuzela kontrolu nad oba doma Kongresa, zadavši time težak udarac aktuelnom predsjedniku Donaldu Trumpu na polovini njegovog mandata.

Prema projekcijama vodećih američkih medija, predvođenih NBC-jem, demokrate su osigurale komfornu većinu od čak 255 mjesta u Predstavničkom domu, što bi mogla biti njihova najveća većina u gotovo dvije decenije, dok su u Senatu osvojile najmanje 53 mandata, uz izvjesno vodstvo u Michiganu i iščekivanje rezultata s Aljaske. Ovaj preokret, posebno u Senatu gdje su republikanci do sada imali kontrolu (53 prema 47), znači da će od sredine januara demokrate preuzeti sve ključne kongresne odbore, uključujući i Pravosudni, te otvoriti prostor za najavljene istrage o poslovanju i koruptivnim radnjama predsjednika i njegovih saradnika.

Hoće li Trump praviti kompromis?

Reakcije iz Bijele kuće tokom izborne noći ocrtale su već prepoznatljiv obrazac Trumpovog suočavanja s porazom, a to je kombinacija poricanja, prebacivanja krivice i otvorenih prijetnji blokadom institucija. Trump je na svojoj platformi Truth Social najprije ustvrdio da bi republikanci pobijedili "ubjedljivo" samo da se njegovo ime nalazilo na glasačkom listiću, iako su analize, poput ankete CNBC-a, pokazale da su birači izbore velikim dijelom doživjeli upravo kao referendum o njemu, pri čemu je 43 posto glasača izašlo kako bi glasalo protiv predsjednika. Krivce za krah potražio je i u medijskom izvještavanju Fox Newsa, bivšem njujorškom gradonačelniku Billu de Blasiju, ali i u vlastitim redovima, prozvavši guvernera Teksasa Grega Abbotta republikancem "samo po imenu".

Iako je u izjavama za New York Times i POLITICO iste noći poručio da je spreman prihvatiti rezultate i tražiti kompromis s demokratama umjesto dvogodišnjeg mrcvarenja blokadama, samo sat kasnije Trump je na društvenim mrežama objavio fotografiju prepoznatljivog crvenog kačketa na kojem je umjesto slogana MAGA stajala jasna poruka "VETO". Time je dao doznanja da će svoju ustavnu moć, koju naziva "krajnjom silom", nemilosrdno koristiti protiv legislative novog saziva Kongresa, svjestan da demokratama nedostaje dvotrećinska većina za preglasavanje predsjedničkog veta.

S druge strane, bivši predsjednik Barack Obama, koji je aktivno učestvovao u kampanji i prikupio više od 13 miliona dolara za stranku, trijumf demokrata ocijenio je kao jasnu poruku američkih građana da žele lidere koji spajaju, a ne dijele. Poručio je da je pred novom većinom zadatak da "zasuče rukave, spriječi daljnju štetu i postavi temelje za budućnost", slaveći uspjeh kandidata koji su osvojili mandate čak i u tradicionalno konzervativnim sredinama.

Pritisak na politiku prema Gazi i hladan tuš za banjalučke nade

Gubitak oba doma Kongresa ne znači samo unutrašnjopolitičku paralizu za Trumpovu administraciju, već neumitno otvara prostor za preispitivanje vanjskopolitičkih smjernica Bijele kuće, gdje se već naziru dva izuzetno važna fronta.

Prvi i najurgentniji jeste pitanje Bliskog istoka i rata u Gazi. Sa snažnom demokratskom većinom na Capitol Hillu i preuzimanjem vanjskopolitičkih i budžetskih odbora, Trumpova dosadašnja politika bezrezervne i nekritičke podrške izraelskoj vladi naći će se pod do sada neviđenim pritiskom. Zastupnici progresivnog, ali i umjerenog krila Demokratske stranke već mjesecima zahtijevaju strožije uvjetovanje vojne pomoći, poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i hitan prekid stradanja civila u Gazi. Iako vanjsku politiku primarno vodi izvršna vlast, kontrola nad budžetom daje Kongresu moćan instrument kojim može prisiliti Bijelu kuću na zaokret ili barem na povlačenje dosta umjerenijih poteza prema palestinskom pitanju. Trump je čak kazao da je za poraz republikanaca kriv i rat s Iranom. 

Drugi, regionalno ništa manje zanimljiv proces, tiče se naše zemlje i ponašanja lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Dodik i vlasti u Banjoj Luci godinama su investirali ogroman politički, medijski i finansijski kapital u građenje veza s pojedincima, institutima i utjecajnim krugovima u i oko MAGA pokreta, nadajući se da će preko njih osigurati naklonost Washingtona i razumijevanje za svoje secesionističke agende. Međutim, ovaj dramatični poraz Trumpovih snaga na međuizborima Dodikovu lobističku mrežu ostavlja na vrlo nestabilnom terenu. 

Sa Senatom i Predstavničkim domom u rukama demokrata, koji tradicionalno njeguju čvrst institucionalni pristup očuvanju stabilnosti Zapadnog Balkana, suvereniteta BiH i primjene sankcija prema destabilizirajućim faktorima, manevarski prostor MAGA jurišnika je radikalno sužen. Trump, stjeran u defanzivu i suočen s istragama i borbom za političko preživljavanje u Washingtonu, zasigurno neće trošiti politički kapital na interese i lobiste Milorada Dodika. Bit će stoga izuzetno zanimljivo pratiti kako će Banja Luka prilagoditi svoju retoriku sada kada je postalo jasno da je karta na koju su tako samouvjereno igrali izgubila moć.

Formiranje nove vlade

Ehud Barak upozorava: Netanyahu bi zbog vlasti mogao napasti Iran

Ko je jači

Trump zaprijetio uništenjem Irana: Može li novi demokratski Kongres spriječiti rat?

Izbori u Izraelu

Zajednička lista, predvođena arapskim zemljama, podržat će Eisenkota u formiranju vlade

Panika pred opoziciju

Otkako je izgubio na izborima, Konaković naglo dobio upalu patriotizma

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh