Svojim sivim ulaznim vratima i dotrajalom ogradom od drvenih letvica, kuća na broju 4 u Plaistow Grove ulici, u zabačenom londonskom predgrađu Bromleyju, neupadljiva je u svakom pogledu… osim u jednom.

Ova skromna kuća u nizu, prvobitno izgrađena kao dom za željezničke radnike krajem 19. stoljeća, bila je dom pop fenomena Davida Bowieja tokom njegovog djetinjstva. Natpis na maloj plavoj ploči desno od ulaznih vrata jedini je trag nevjerovatne historije ovog imanja.

"David Bowie, pjevač i talentirani muzičar 1955-1968.", natpis je koji se odnosi na 13 godina koje je tu proveo. Bowie, jedan od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća, koji je preminuo 2016. godine u 69. godini života, upravo je ovdje proveo neke od svojih najvažnijih formativnih godina.

Muzička ikona

Dosljedni moralni kompas najvećeg country buntovnika Johnnyja Casha

Sada je brigu o kući preuzela vodeća londonska organizacija za zaštitu baštine, koja je planira pretvoriti u impresivno "Bowie iskustvo". Pod kustoskim vodstvom stručnjaka za Bowieja, Geoffa Marsha, kuća je vraćena u stanje u kakvom je bila 1963. godine, kada je on imao 16 godina, a za javnost bi trebala biti otvorena do kraja 2027. godine.

Pjevač, čije je pravo ime bilo David Jones, uselio se s porodicom na ovo imanje na jugoistočnom rubu prijestolnice 1955. godine, kada mu je bilo osam godina.

- Sve je počelo u ovoj zgradi. Ovdje se od običnog školarca transformirao u osobu odlučnu da postane superzvijezda - izjavio je Marsh za Agence France-Presse (AFP).

Foto: Heritage of London Trust

Povratak u prošlost

Bowie je u kući živio s roditeljima, Haywoodom i Peggy, te starijim polubratom Terryjem, koji je na njega imao veliki kreativni utjecaj i upoznao ga s modernim džezom, beat književnošću i budizmom. Međutim, od 1966. godine Terry više nije stalno boravio kod kuće zbog dijagnoze šizofrenije, zbog čega je često bivao hospitaliziran u psihijatrijskim ustanovama.

Prema biografima, Peggy je bila emocionalno distancirana od Bowieja, a njihov odnos obilježili su periodi otuđenosti. Peggy se iselila 1970. godine, godinu nakon što je Haywood preminuo u njihovom domu u 56. godini života.

Nakon obnove, posjetioci će moći otputovati u prošlost i doživjeti svijet mladog Bowieja, baš kao što to čine fanovi Beatlesa u Liverpoolu, posjećujući domove iz djetinjstva Johna Lennona i Paula McCartneyja.

Iz kuće će biti uklonjeno centralno grijanje, moderni dodaci u kuhinji i trpezariji, zimski vrt, kao i kupatilo na spratu. Unutrašnjost će ponovno krasiti kamin na ugalj, vanjski WC, mala kuhinja i garaža koja je nekada stajala na kraju vrta.

Kuća se nalazi nadomak željezničke stanice Sundridge Park, odakle je Bowie mogao pobjeći iz onoga što je smatrao "veoma dosadnim prigradskim životom" direktno u West End, Soho i tamošnje muzičke klubove, ističe Marsh.

Foto: David Bowie Estate

Mjesto za sanjarenje

- U 1950-im godinama vladala je takva kultura: ne ističi se, znaj ko si, ne pokušavaj biti nešto što nisi. David je očito mislio: "To nije za mene. Želim uspjeh." Muzika je bila njegov izlaz - kaže Marsh, koji je 2013. godine bio kustos izložbe o Davidu Bowieju u londonskom muzeju V&A.

Glavna tačka interesovanja bit će mala stražnja spavaća soba, dimenzija 2,7 x 3 metra, gdje je započelo Bowiejevo kreativno putovanje. Ovdje je napisao svoje prve pjesme, ali se pet godina borio s odbijanjem prije nego što je 1969. postigao svoj prvi veliki hit s pjesmom "Space Oddity".

Rock legenda

Gitara u bojama Palestine: Političko buđenje Erica Claptona

Kasnije u životu, Bowie je tu spavaću sobu opisivao kao mjesto gdje se sklanjao od roditelja kako bi sanjario. No pjevač, čiju je karijeru obilježila stalna potreba za transformacijom, priznao je i da ga je ta soba pratila kroz cijeli život. Marsh dodaje da je on "na neki način uvijek bježao odavde".

Direktorica fondacije London Trust Nicola Stacey vjeruje da za fanove "neće biti ništa snažnije" od stajanja u toj sobi. Bowie je u njoj imao gramofon, kasetofon i saksofon koji mu je kupio otac, za kojeg se kaže da mu je bio veća emocionalna podrška.

Foto: Heritage of London Trust

"Trenutak mogućnosti"

Među predmetima koji bi se mogli naći u postavci je i fotografija Little Richarda koju je Bowie kupio u prodavnici Woolworths sa deset godina i okačio na zid. Tu sliku je čuvao cijeli život.

Bowiejevi prijatelji se prisjećaju da bi kroz glavna vrata ulazili u "prilično strogu kuću" sa "strogom atmosferom", kaže Stacey.

- Otišli bi u Davidovu sobu, puštali muziku, proučavali svu tu američku muziku koja ga je toliko zanimala... i jednostavno osjetili taj trenutak mogućnosti.

Projekt je probudio sjećanja i kod mještana koji su odrasli u tom kraju i sjećaju se da su viđali Bowieja u "nevjerovatnim odjevnim kombinacijama". Bowie je eksperimentirao s modom upravo u svojoj sobi, kupujući odjeću u prodavnicama polovne robe i vojnim otpadima u tada trendovskoj ulici Carnaby u centru Londona, prenosi Daily Sabah.

Znali su da je drugačiji i bili su sigurni da će "od njega postati nešto nevjerovatno", zaključuje Stacey.