Četvrtog aprila ove godine navršit će se godinu i po od tragedije u kojoj je u Donjoj Jablanici smrtno stradalo 19, a u općini Konjic, u Buturović Polju još pet osoba. Poplave i odroni pogodili su dijelove BiH u noći 3. na 4. oktobra 2004. godine i poginulo je 27 osoba. Materijalom iz obližnjeg kamenoloma je zatrpano naselje Donja Jablanica i ljudi su bili zdrobljeni ili se utopili u bujici pijeska i kamenja.  

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) potvrdilo je da su pod istragom jedna pravna osoba i četiri fizičke osobe zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivična djela.

Četvrtog aprila navršava se godinu i po od strašne tragedije u Jablanici, a optužnice još nema. Da li se čekaju izbori koji će za pola godine, tačno na drugu godišnjicu tragedije? Opći izbori su najavljeni upravo za 4.oktobar, na dan ove katastrofe za Bosnu i Hercegovinu. Tužilaštvo je pred godišnjicu, krajem septembra 2025. najavilo kraj istrage. Do danas nema ni traga o mogućoj odgovornosti za gubitak 19 ljudskih života.   

U saopćenju je, pred godišnjicu tragedije navedeno da je iz Ministarstva poljoprivrede HNK-a izuzeta poslovna dokumentacija firme Sani, u čijem sastavu je bio kamenolom iznad Donje Jablanice, kao i druga poslovna dokumentacija koja je vještačena. Tužilaštvu je, objavili su, dostavljena dokumentacija o ovoj tragediji, niz zapisnika, fotodokumenti, saslušanja svjedoka. Prema toj izjavi Tužilaštva, urađena su vještačenja i to po vještacima rudarske, geodetske, geološke i financijske struke, prikupljeni su podaci od Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kao i podaci od drugih institucija i službi za kojim se ukazala potreba, te je saslušan određen broj osoba u svojstvu svjedoka.

Sa ovim rastezanjem pravde još jednom bi se potvrdila strašna i pogubna veza između pravosuđa i politike u ovoj državi.

Ožiljci su vidljivi

Stav u Jablanici: Jedna noć promijenila je sve; pogledajte prizore godinu nakon stravičnih poplava

Do danas i pored enormnih padavina koji su pogodili taj prostor sjeverne Hercegovine, još uvijek je tajna šta se sve događalo u sjeni ovog stradanja. Šta je bila stvarna pozadina katastrofe? 

Zašto se čekalo dva mjeseca da se pristupi popravci dijela oštećene pruge, uz stravične gubitke Željeznica Federacije od 274 hiljade maraka dnevno. Gubitke je gomilala industrija Federacije, koja je ostala uglavnom blokirana za jeftino i brzo dovoženje repromaterijala i jednostavan izvoz svojih proizvoda.  

Šutnja je pratila stanje beznađa, koje je na stradalim područjima vladalo gotovo puna dva mjeseca. Dvomjesečno nereagiranje vlasti u Federaciji na očit problem je bilo predugo i pojačavalo je tragediju.

Zašto nema optužnice ni godinu i po dana poslije?

Tragedija se dogodila u noći 3. na 4. oktobra, a tek kad se ponudila građevinska firma Cengiz da solidarno uradi taj posao, mašine su počele pristizati na razoreni prostor 30. novembra 2024. godine. Do tada su ovo mjesto posjećivali samo političari u odijelima, slikavali se i odlazili.

Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) je tokom katastrofe na sjeveru Hercegovine pokazala čudnu nezainteresiranost. Nakon krize uzrokovane koronom nekadašnji direktor FUCZ Fahrudin Solak je sa aferom u nabavci respiratora završio u zatvoru. Već skoro dvije godine na čelu Civlne zaštite Federacije je Aldin Brašnjić, kadar NiP-a iz Srebrenika.

U dvogodišnjem periodu Brašnjić je svoju energiju usmjerio da ga na konkursu Vlada Federacije imenuje za direktora Federalne uprave civilne zaštite. Drugo ga, pokazalo se očito, nije interesiralo. To je dramatično kulminiralo usred gubitka života u Donjoj Jablanici i Buturović Polju.

Sjetimo se prave revolucije plemenitosti koja se javila sa ovom tragedijom.

Građani Bosne i Hercegovine su masovno pomagali, uplaćujući donacije za stradala područja. Televizijske kamere su prvih dana pokazivale dobrovoljce, koji su pohrlili u Jablanicu, kako predano čiste stradalo područja od ogromnih kubika blata, zemlje i kamenja. Velika pomoć  stizala je iz susjednih zemalja Hrvatske, Srbije, Crne Gore. Ogromnu pomoć uputila je Republika Turska, zemlje EU, SAD i druge prijateljske zemlje. Mnogi naši privrednici su pomagali na svoj način koliko god su mogli. Upućivana je brojna mehanizacija kojom su se raščišćavali milioni kubika materijala koji je zatrpao kuće, puteve, uništio mostove i prekinuo željezničku prugu u Donjoj Jablanici. Novopazarac Fehim Selek je iz Slovenije poslao ogromnu mehanizaciju od 30 bagera i 30 kamiona koji nose neophodne mašine za čišćenje ovog prostora. Snimke te kolone se možemo sjetiti sa zahvalnošću. Bila je to rijetko viđena solidarnost na ovim prostorima. 

Prošlo je godinu dana

Prirodna sila u nekoliko sati promijenila živote mnogih: Kako Donja Jablanica i Buturović Polje izgledaju danas

Samo direktor Aldin Brašnjić nije tada uspio angažovati ni dva bagera koje je Federalna uprava civuilne zaštite (FUCZ) u tom trenutku imala na raspolaganju, pravdajući se da su u kvaru. Kvarovi su, inače, bili takve prirode da su mogli biti sanirani u roku od 24 sata, ali Brašnjić nije našao baš nikakvog načina da angažuje ta dva bagera, pa da daju kakav - takav doprinos normalizaciji stanja na postradalim područjima. Lekcija FUCZ je stigla od pripadnika Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske, koji došli sa kamionima i svojim bagerom u Jablanicu (koji je potpuno iste vrste i tipa kao onaj pokvareni u FUCZ, marke Fiat Hitachi) i vrijedno pružali nesebičnu pomoć u normalizaciji stanja. Radnici Federalne uprave civilne zaštite, koji se sve vrijeme vlastima žale na Brašnjića, svjedoče da dva bagera koja posjeduje FUCZ nisu ni jedan dan upotrijebljena na postradalim područjima u jesen 2024. godine.

I onda je Brašnjiću ponuđeno rješenje. Inžinjerska komora Federacije BiH angažovala je grupu inžinjera da napravi plan stručnog usmjeravanja sanacionih radova u postradalim područjima. I događa se da opet izostaje reakcija, jer je Aldin Brašnjić ostao nezainteresiran za ovaj pijedlog hitne sanacije pruge u Donjoj Jablanici od strane Inžinjerske komore Federacije. Taj posao inžinjeri su procijenili na nekih 300 do 400 hiljada KM, i on je omogućavao brzu uspostavu željezničkog saobraćaja. Ali, sve je to zataškano i zaboravljeno. Ko ne radi taj i ne griješi.  

Zaposlenici Civilne zaštite slali su odgovornim u Vladi Fedracije dokaze da  Brašnjić pravi razne akrobacije samo da ostane na mjestu direktora. Uspio je uz saglasnost Vlade FBiH mijenjati Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji FUCZ, uspio je ovaj NIP-ov kadar čak, tokom konkursne procedure za  izbor direktora, ukinuti pravilnik po kome je objavljen konkurs i donijeti potpuno novi pravilnik po kome je jedino Brašnjićev fakultet Političkih nauka relevantan za poziciju direktora FUCZ. Pogodovala je Vlada Federacije Brašnjiću, ali je i Brašnjić pogodovao sebi. I onda se dogodila katastrofa u Jablanici  i Konjicu baš dok je na čelu Federalne upave Civilne zaštite bio ovaj nižerazredni službenik iz Srebrenika. 

Od iduće sedmice bit će u upotrebi

Uspješna testna vožnja u Jablanici nakon što je kompanija Cengiz obnovila oštećeni dio željezničke pruge

Nevjerovatno je da niko u Vladi Federacije nije uočio da Brašnjić nije reagirao na snijeg koji je početkom januara paralizirao Sarajevo. Vidjeli smo nekoliko članica iz Naše stranke sa lopatama na sarajevskim ulicama, koje su mediji ismijali, dok Federalna civilna zaštita nije pokrenula nijednu mašinu od njih čak devet koje je FUCZ poodavno nabavila za čišćenje snijega. Brašnjić je otišao, valjda na godišnji odmor i u krugu porodice posmatrao dvosedmični kolaps Sarajeva. Zaposlenici su mu pratili objave na društvenim mrežama.

Dok POSKOK objavljuje da vodi istragu o krivičnim prijavama protiv dvije godine privremeno postavljenog direktora FUCZ, Brašnjić je ove 2026. odlučio da Dan civilne zaštite, koji se inače obilježava kod nas i u svijetu 1. marta, obilježi 31. marta.

Zaposleni u Federalnoj upravi Civilne zaštite, jedva čekaju da obilježe Brašnjićev odlazak iz ove službe.