Rad Federalnog parlamenta u aktuelnom sastavu trebao je biti okončan budući da se zastupnici nalaze na kolektivnom godišnjem odmoru, a sjednice se tradicionalno ne održavaju u septembru zbog izborne kampanje.

No, HDZ i dalje sa partnerima iz Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) nastoji dogovoriti održavanje još jedne sjednice pred kraj mandata, na kojoj bi se, između ostalog, razmatrao i izbor sudija Ustavnog suda BiH iz kvote federalnih sudija, za koje je konkursni proces okončan, a namjera je bila dostaviti Zastupničkom domu Parlamenta FBiH listu sa dvije kandidatkinje na potvrdu.

Time bi zastupnici aklamacijom okončali prethodno postignute političke dogovore.

Izbor novih sudija Ustavnog suda BiH jedno je od pitanja koja opterećuju političke prilike, u ovom slučaju konkretno u bh. entitetu Federacija BiH, zbog činjenice da je Trojka ranije pristala na poziciju sudije imenovati Marina Vukoju, kadra bliskog HDZ-u.

Sada se ta praksa nastoji normalizirati prijedlogom da dvije kandidatkinje: Katica Artuković, za koju mediji u našoj zemlji tvrde da je bliska HDZ-u, te savjetnica Denisa Bećirovića (SDP BiH) u Predsjedništvu BiH Dženita Omerdić - budu dvije nove sutkinje najvišeg državnog suda.

Urušavanje institucija

Od Širokog do Bećirovićevog kabineta: Kako su "mašinci" prepoznali ustavne eksperte

Svakako bi održavanje još jedne sjednice Predstavničkog doma bilo od koristi jednako za HDZ koliko i za Trojku, no na posljednjoj sjednici, zbog sukoba SDP-a, NiP-a i Naše stranke, nije postojala funkcionalna parlamentarna većina.

Nesuglasice unutar stranaka Trojke i nepostojanje volje partnera da u okolnostima urušenog međusobnog povjerenja jedni druge podržavaju u nastojanjima da se zakonodavno potvrdi njihova politička volja, kao i nefunkcionalan odnos s HDZ-om, do sada su plan za održavanje još jedne sjednice aktuelnog saziva federalnog parlamenta osujetili.

Opasnosti izbora sudija

Ne samo HDZ BiH već i sve radikalniji HDZ 1990 imaju namjeru kroz sudije Ustavnog suda BiH igrati na kartu dugoročne strategije. Tu strategiju otkrio je javnosti Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, tokom jednog televizijskog gostovanja.

Naime, suštinski zahtjev stranaka hrvatskog političkog korpusa o "legitimnom predstavljanju" te nekim izvornim postavkama Dejtona, zamišljenom suverenitetu UZP-a Herceg-Bosne koji je svoje "ovlasti prenio na Federaciju BiH", čeka povoljan trenutak. Taj trenutak jeste popunjavanje pozicija sudija Ustavnog suda BiH kadrovima HDZ-a. Tamo već sjedi Vukoja. Zašto od Trojke ne pokušati doći do Vukoje 2?

Nakon toga bi se stranke hrvatskog političkog korpusa obraćale Ustavnom sudu BiH tražeći presude koje bi mogle instrumentalizirati u korist svojih strateških ciljeva.

Još uvijek nije pravo vrijeme za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu, cijeni se, jer i dalje ne postoje za to pravi uslovi. A pravi uslovi jesu određeni stepen kontrole nad tom pravosudnom institucijom. Kada bi uz to i partneri iz Rs-a odlučili konačno u Ustavni sud poslati i kvotu sudija koje se biraju iz manjeg bh. entiteta, sve je moguće. Otvara se Pandorina kutija sistema.

Urušavanje države iznutra, sinhroniziranim djelovanjem aktuelne vlasti vertikalno u sistemu, na jednoj strani za aktere ima amaterizam i političku kratkovidnost stranaka Trojke, a s druge vječno sinhroniziran rad i djelovanje HDZ-a i SNSD-a. Kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu. Stoga opasnost po BiH od djelovanja aktuelne vlasti možda još uvijek nije prošla.