Politika | 27.04.2026.

Van prvog plana

Košarac se povukao: SNSD ne želi nositi etiketu američkog projekta Južne interkonekcije

Povlačenjem iz uloge šefa bh. delegacije u Hrvatskoj Staša Košarac pokušava balansirati između zapadnih energetskih inicijativa i dugogodišnjih veza SNSD-a s Rusijom

Autor:  R.S.
Foto: Staša Košarac/Instagram

Vijeće ministara BiH prošle sedmice je održalo vanrednu telefonsku sjednicu na kojoj je utvđeno vođenje pregovora o zaključenju Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske u vezi sa Južnom intrkonekcijom.

Tada je određeno da će delgaciju iz BiH činiti ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac ili osoba koju on ovlasti kao šef delegacije, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić, ministrica okoliša i turizma FBiH Nasiha Pozder, ministar finansija Federacije Bosne i Hercegovine Toni Kraljević te ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Škobić.

Da Košarac nema namjeru isturiti sebe, odnosno SNSD iz kojeg dolazi kao glavnu figuru prilikom finaliziranja dogovora sa Hrvatskom u vezi sa Južnom interkonekcijom odnosno američkim projketom u BiH, odavno je jasno. Tako je Košarac iskoristio mogućnost da svojoj zamjenici Ljiljani Lovrić koja dolazi iz HDZ-a prepusti mjesto u delgaciji Bosne i Hercegovine tokom potpisivanja međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom na Samitu Tri mora.

To se dogodilo iz nekoliko razloga. Prvo, Košarac je odmah nakon pokretanja institucionalnih procedura u vezi sa Južnom interkonekcijom na nivou Vijeća ministara istakao da očekuje identičan odnos i prema projektu Istočne interkonekcije za koju su vlasti manjeg bh. entiteta mjesecima ranije tvrdili da se od njega odustalo, ali je javna tajna da je SNSD dužan omogućiti ruski utjecaj u BiH putem energetskih projekata, koji se Južnom interkonkecijom poništava u velikom dijelu države.

Istočna interkonekcija ostaje kao jedina mogućnost perpetuiranja ulaska ruskog plina u našu zemlju jer je tačka spajanja plinovoda na lokaciji u Šepku identična onoj postojećeg plinovoda zbog kojeg, kao primjer, Sarajevo ima grijanje.

Košarac zbog toga nije opstruirao projekat Južne interkonekcije jer je aktuelna američka administracija ipak ukinula sankcije njegovom stranačkom šefu Miloradu Dodiku te vlasti RS-a intenzivno nude projekte iz oblasti infrastrukture i energetike Sjedinjenim Američkim Državama, zbog činjenice da je budžet manjeg bh. entiteta opterećen kreditnim zaduženjima i ne posjeduje samoodrživu razvojnu komponentu te zbog koketiranja sa mogućnošću približavanja Trumpovoj administraciji.

No, budući da se to događa pod budnim okom Rusije koje je decenijama pomagala SNSD i Dodika, otklon od takvog prijateljstva nije moguće napraviti bez posljedica, pa je Košarac pragmatično Južnu interkonkeciju iskoristio kao alibi za Istočnu, a povukao se sa pozicije šefa državne delegacije pri potpisivanju međudržavnog sporazuma sa Hrvatskom kako ne bi postao simbol američkog projekta energetske diverzifikacije.

Košarac zapravo otkriva dvostruku strategiju SNSD-a. Formalno nije blokirao Južnu interkonekciju zbog međunarodnog pritiska i potencijalnih benefita, ali istovremeno pokušava izbjeći političku identifikaciju s projektom koji potiskuje ruski utjecaj. Istočna interkonekcija tako ostaje ključni instrument očuvanja postojećih odnosa, dok povlačenje Košarca iz prvog plana jasno pokazuje da SNSD nastoji igrati na obje strane bez preuzimanja političke odgovornosti.

Politički terorizam

Roker u Dodikovom orkestru: Kovačevićev crtić i 11. septembar

Princip na dan

Kako je "ne" državnom budžetu preko noći postalo "da"

Historijska raskrsnica

Ulazi li BiH u najopasniji politički period od Dejtona?

Maligni procesi

Danajski darovi Dragana Čovića: Kako se iza "evropske fasade" krije rušenje države

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh