Postavljaju se pitanja o arapskom stavu nakon izraelskih i američkih izjava u kojima se odbacuju rezultati vanrednog Arapskog samita o palestinskom pitanju u kontekstu posljedica izraelskog rata protiv Pojasa Gaze.
Khaled Okasha, generalni direktor Egipatskog centra za strateške studije (ECSS), rekao je da arapske zemlje, prvenstveno Egipat, imaju mnogo scenarija i opcija za suočavanje s izraelskom i američkom tvrdoglavošću.
U intervjuu za Al Jazeeru Okasha je pojasnio da bi Egipat mogao razmisliti o eskalaciji ukoliko dođe do ometanja dopremanja humanitarne pomoći u Pojas Gaze i odbijanja da se pređe na drugu fazu sporazuma o Gazi te da je uvjeren kako je ovaj korak već spreman u Kairu.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a Brian Hughes smatra da arapski plan za obnovu Pojasa "zanemaruje da je on razrušen i ne bavi se činjenicom da je trenutno nepogodan za život".
Arapski plan, prema Hughesu, ne uzima u obzir ni to da stanovnici Pojasa Gaze ne mogu živjeti ljudski u području prekrivenom ruševinama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, naglašavajući da se predsjednik Donald Trump čvrsto drži svoje vizije za "obnovu Pojasa Gaze bez Hamasa".
Koncept mira na Bliskom istoku
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova je u saopćenju navelo da arapski plan "obiluje zastarjelim gledištima" te je odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu i ostanak Hamasa na vlasti.
Prema riječima Okashe, diplomatski napori su jedna od karti pritiska, posebno ako se pronađe izlaz za neprihvatljivu humanitarnu situaciju na palestinskim teritorijama.
Očekuje da će doći do novog poglavlja u diplomatskim naporima između Kaira, Dohe i Washingtona, ističući da su sve strane pohvalile rezultate samita kada su Arapi iznijeli plan koji nije ograničen samo na obnovu Gaze, već uključuje i koncept mira na Bliskom istoku.
Generalni direktor ECSS-a je ukazao na to da SAD vješto raspoređuje uloge - savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a Michael Waltz podiže ljestvicu zahtjeva za Washington i Tel Aviv dok izaslanik SAD-a za Bliski istok Steve Witkoff pokazuje razumijevanje spram arapske tačke gledišta i koristi ton u kojem se nazire određeni pritisak na Izrael.
Okasha je istakao i opciju obraćanja evropskim partnerima i međunarodnoj zajednici, izrazivši uvjerenje da arapske zemlje imaju načina da se suprotstave ovoj tvrdoglavosti, kao i da nastoje smiriti situaciju koju druga strana zaoštrava.
Egipatski plan
Ukazao je na govore koje su na samitu održali sirijski predsjednik Ahmed al-Shara'a i njegov libanski kolega Joseph Aoun, u kojima su potvrdili da nije riječ samo o Pojasu Gaze, već i o izraelskoj agresiji na sirijsku teritoriju i nastavku okupacije teritorije na jugu Libana.
Zaključio je da Sirija i Liban, zajedno s Kairom i Dohom, "mogu napraviti konkretne promjene u narednom periodu", pozivajući se na "nepokolebljivost i privrženost zaključcima Arapskog samita jer su realni, odlučni i nude prihvatljivu i razumnu mapu puta".
U završnom saopćenju Arapskog samita, održanog u utorak, potvrđeno je odbijanje prijedloga za raseljavanje Palestinaca te usvajanje egipatskog plana za obnovu Pojasa. Lideri su se usaglasili o osnivanju fonda za finansiranje obnove ratom razorenog Pojasa Gaze te su pozvali međunarodnu zajednicu da u tome učestvuje.
Pozdravljena je odluka o formiranju Odbora za upravljanje Gazom za prijelazni period, koji bi bio pod okriljem Palestinske uprave i kojeg bi činili kvalificirani ljudi iz Gaze, uz paralelan rad na ponovnom formiranju vlasti u tom području.
Pozvano je Vijeće sigurnosti UN-a da rasporedi mirovne snage u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali te je naglašeno da je strateški izbor Arapa mir zasnovan na dvodržavnom rješenju.
