Stećci, monumentalni kameni nadgrobni spomenici rasuti po Bosni i Hercegovini i nešto po regionu, već stoljećima fasciniraju stručnjake i širu javnost. I dok je većina naučnika saglasna da potiču iz srednjeg vijeka, pojedini istraživači tvrde da njihovo porijeklo seže znatno dalje – u prahistoriju i antičko doba.

Imoćanin Domagoj Nikolić, magistar ekonomskih nauka, tvrdi da stećci nisu samo srednjovjekovni spomenici, nego djelo naprednih civilizacija koje su koristile kamene gromade za očuvanje svoje prisutnosti.

Tvrdi da su kameni spavači, odnosno dobar dio njih, zapravo djelo nadljudi, koji dokaze o postojanju nisu ostavljali u pisanoj formi, već su se opredijelili za megalite, naslagane kamene gromade, čiji se ostaci, osim na određenim svjetskim lokacijama, mogu vidjeti i na našem tlu.

- Evropski kulturni korijen je ovdje, na Balkanu. Antičke civilizacije su krenule odavde, ali historija je često pisana kako je drugima odgovaralo - kaže Nikolić, naglašavajući kako stećci svjedoče o kontinuitetu života i kulture na ovim prostorima.

Istog mišljenja je i istaknuti stručnjak za megalitne građevine, Britanac Gary Biltcliffe, koji je s Nikolićem istraživao stećke u Stocu.

S druge strane, istaknuti arheolog Enver Imamović podsjeća da stećci jesu srednjovjekovni nadgrobni spomenici, nastali u 12. stoljeću, ali da svojim oblikom i ikonografijom baštine rimske tradicije. Na njima su uklesani natpisi, prizori iz života, likovi, kolo, dvoboji, opsade gradova, životinje i biljni motivi – istovremeno umjetnički dragulj i pisana historija.

Njihova bogata simbolika i raznovrsni prikazi odražavaju ne samo ritualne običaje, već i društvenu, vojnu i svakodnevnu realnost ljudi koji su ih stvarali.

Najviše stećaka nalazi se u Bosni i Hercegovini, a manji broj u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Procjenjuje se da ih ima oko 200.000, a nova nalazišta i danas otkrivaju njihove tajne. Zbog svoje izuzetne vrijednosti, upisani su na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Stećci i dalje bude maštu javnosti, ostajući trajni podsjetnik na slojevitu i bogatu historiju – od antičkih vremena do današnjih dana. Njihova kombinacija umjetničke izvrsnosti, misterije i historijske dubine čini ih neiscrpnim izvorom inspiracije, istraživanja i ponosa za sve generacije koje dolaze.

Slični spomenici stećcima nalazili su se u Rimu - takozvani sarkofazi i stele ploče. Sadržaj naših stećaka po natpisima skoro je identičan onim u rimskim spomenicima. Ukrasi likovni su identični. Ovi spomenici baštine rimsko naslijeđe. A zašto Rim- pa zato što je Rim ovdje bio gospodar više od 500 godina.

- Stećci su dakle naslijeđe antičkog doba s tim da su se kasnije modificirali u oblik koji se odaljio od rimskog po nekim detaljima - zaključio je Imamović.