Agatha Christie, rođena 15. septembra 1890. godine, neosporna je vladarica kriminalističkog žanra. Kao najprodavanija autorica na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda, s više od dvije milijarde prodanih primjeraka na 103 jezika, zauvijek je oblikovala književnost. Agatha Christie nije samo pisala misterije, ona ih je i živjela. Od nekonvencionalnog djetinjstva i avanturističkog duha do pravog nestanka koji je zbunio policiju, život jedne od najvećih književnih ikona bio je slojevit i uzbudljiv.

Iako su njeni romani prodati u milijardama primjeraka, o samoj autorici često se zna manje nego o njenim slavnim detektivima. Kada nije bila zauzeta pisanjem nekih od najpoznatijih kriminalističkih trilera svih vremena, Agatha Christie je stvarala pod pseudonimom Mary Westmacott. Napisala je šest romana kao Westmacott, koji su bili gorko-slatka istraživanja života i ljubavi. Na njenu veliku radost, te knjige su bile prilično uspješne. Ime je nastalo kombinacijom njenog drugog imena (Mary) i prezimena daljih rođaka (Westmacott). Uspješno je čuvala ovaj tajni identitet pune dvije decenije.

Iako je odrastala kao strastveni čitalac, Christie nije napisala svoj prvi roman sve dok je na to nije izazvala sestra Madge. Ta sestrinska opklada izrodila je njen prvi triler, "Zagonetni događaj u Stylesu" (The Mysterious Affair at Styles). Roman je uveo lik legendarnog belgijskog detektiva Herculea Poirota i bavio se trovanjem gospođe Inglethorp. Zanimljivo je da je rukopis odbilo čak šest izdavača prije nego što je konačno štampan 1920. godine.

Djetinjstvo Agathe Christie bilo je neobično. Školovala se kod kuće, a njena majka je insistirala na tome da Agatha ne uči čitati sve do osme godine. Srećom, bistra djevojčica nije mogla čekati – sama je savladala čitanje i ubrzo se zaljubila u englesku poeziju. Formalno obrazovanje nije imala sve do svoje 15. godine, kada je poslana u školu za dame u Parizu.

Uz Poirota, najpopularniji lik Agathe Christie bila je pronicljiva starica Jane Marple. Lik Miss Marple nastao je kao amalgam starijih žena koje je Christie sretala po selima tokom djetinjstva, ali i njene vlastite bake. Konkretno, lik je pokretala bakina vedrina koja je bila u oštrom kontrastu s njenom sposobnošću da (često ispravno) pretpostavi najgore o svakome.

Agatha je bila i ugledna članica "Londonskog detektivskog kluba" (Foto: Britannica)

Hercule Poirot je jedini izmišljeni lik u historiji koji je dobio službeni nekrolog (smrtovnicu) u prestižnom The New York Timesu. Kada je Poirot preminuo u romanu "Zavjesa" (Curtain) 1975. godine, reakcija fanova bila je toliko burna da je Times 6. augusta na naslovnoj strani objavio tekst o njegovim "životnim" postignućima. S obzirom na to da je Poirotov debi bio i njen debi, poetično je što je stvarna smrt Agathe Christie uslijedila samo godinu dana kasnije.

Iako su njeni romani puni ubistava, Christie nije bila ljubitelj krvavog nasilja i oružja. Mnogi njeni likovi stradali su od otrova. To je direktna posljedica njenog rada u dispanzeru tokom rata, gdje je stekla praktično znanje o farmaceutskim sredstvima. Njeno poznavanje otrova bilo je toliko precizno da je njen prvi roman dobio pohvalnu recenziju čak i od stručnog farmaceutskog časopisa.

Agatha je bila i ugledna članica "Londonskog detektivskog kluba", osnovanog 1928. godine. Svaki pisac morao je položiti pomalo šaljivu zakletvu: da nikada neće kriti vitalne tragove od čitalaca i da neće koristiti potpuno izmišljene otrove kao rješenje zapleta. Godine 1956. postala je počasna predsjednica kluba, pa se pretpostavlja da je držala svoju riječ.

Iako se privatno rado fotografirala, Christie je bila poznata po zahtjevu da se njen lik ne štampa na koricama njenih knjiga. Nije se radilo o stidljivosti pred kamerama, već vjerovatno o želji da sačuva privatnost i izbjegne prepoznavanje u javnosti.

Godine 1926., u zapletu dostojnom njenih knjiga, Agatha Christie je nestala iz svog doma u Londonu. Bila je to teška godina: majka joj je umrla, a suprug Archie zatražio je razvod zbog afere. Nakon nestanka, njen automobil je pronađen napušten. Policija je pretraživala jezera i prisluškivala telefon njenog muža, strahujući od najgoreg. Jedanaest dana kasnije, pronađena je u hotelu Old Swan, prijavljena pod prezimenom ljubavnice svog muža. Do danas niko ne zna tačnu istinu, ali se pretpostavlja da je željela pobjeći od burnog privatnog života. Ovaj događaj inspirisao je brojne teorije, pa čak i epizode serija "Dr. Who" i "Drunk History".

Možda najveće iznenađenje – uredna dama koja piše misterije bila je i surferka! Godine 1922., tokom turneje po Britanskom carstvu sa suprugom Archiejem, posjetila je Južnu Afriku i Havaje. Na otoku Oahu, par je naučio jahati na talasima. Neki historičari vjeruju da su oni bili među prvim Britancima koji su savladali vještinu surfanja stojeći na dasci.

Priča o životu legendarne spisateljice detektivskih romana okončana je na današnji datum prije tačno pedeset godina, ali za razliku od dramatičnih i nasilnih zapleta u njenim knjigama, njen vlastiti kraj bio je sasvim spokojan. Agatha Christie preminula je prirodnom i mirnom smrću u 85. godini života, daleko od bilo kakve misterije. Njeni posljednji trenuci odvili su se na imanju Winterbrook House, smještenom u idiličnom engleskom krajoliku grofovije Oxfordshire. Ovo prebivalište, koje se nalazi u blizini Wallingforda, udaljeno je svega dvadesetak kilometara južno od čuvenog univerzitetskog centra Oxforda.