Ko će činiti vlast na državnom nivou u narednom mandatu, da li će u njoj biti Milorad Dodik i hoće li on i Dragan Čović ponovo "birati partnere među muslimanima iz Sarajeva", pitanja su na koja odgovor ne daje izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog ili srpskog naroda.

Iako se ta teza nameće iz nekih političkih krugova, struktura buduće vlasti najviše će ovisiti o izboru drugog člana Predsjedništva – onoga iz reda bošnjačkog naroda.

– Ukoliko kandidatkinja HDZ-a Darijana Filipović uđe u Predsjedništvo BiH, Dodik sigurno ostaje u Vijeću ministara – glasili su portalski naslovi tekstova kojima se ukazivalo na važnost izbora Slavena Kovačevića umjesto HDZ-ove kandidatkinje.

HDZ-ova kandidatkinja nije ušla u Predsjedništvo BiH ni prije četiri godine, pa je Dodik ipak postao dio vlasti na državnom nivou. Sadašnji član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić nije podržao imenovanje nove vlasti, ali su i Dodik i Čović ipak postali njen dio zbog popustljive politike Trojke. Drugim riječima, ključ odluke je u rukama člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

U proteklom mandatu tu funkciju obavljao je kandidat Trojke Denis Bećirović. On je dao blanko saglasnost HDZ-ovoj Borjani Krišto da, bez ikakvih garancija i bez predstavljanja programa i prioriteta rada formira Vijeće ministara u kojem je SNSD dobio jednu od ključnih uloga.

Šta garantuje da Bećirović ponovo neće dati zeleno svjetlo za vlast Trojke, SNSD-a i HDZ-a? Ništa!

One koji se uzdaju u Bećirovićevu "zaoštrenu" retoriku prema Dodiku kao dokaz njegove navodne spremnosti da izolira predsjednika SNSD-a treba podsjetiti da ta retorika nije bila ništa blaža ni tokom posljednjih tridesetak godina, koliko Bećirović sjedi u parlamentarnim klupama i upućuje "jasne poruke" Dodiku, Čoviću i njihovim prethodnicima.

Gotovo da nema optužbe koju Bećirović u prethodnom mandatu nije izrekao na račun Dragana Čovića, dok su zajedno sjedili u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju je ipak Čovićevoj stranačkoj kolegici Borjani Krišto bez ikakvih uvjeta dao mandat da predvodi Vijeće ministara BiH.

Blok okupljen oko Milorada Dodika posljednjih dvadeset godina osvaja najveći broj glasova u entitetu RS, ali to nije značilo da je SNSD u svakom mandatu bio dio vlasti na državnom nivou.

Od 2014. do 2018. godine Dodikov SNSD bio je u opoziciji na državnom nivou, iako je imao tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što njegov partner Dragan Čović u posljednje vrijeme izdvaja kao ključni preduvjet za neizbježnu poziciju u vlasti.

Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda tada je bio Bakir Izetbegović. Dodik i njegovi saradnici došli su u centralu SDA na pregovore, ali su ipak ostali bez vlasti. Umjesto SNSD-a, u Vijeće ministara ušao je tadašnji Savez za promjene. Vrijedi podsjetiti da je u tom periodu član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bio Dragan Čović. 

Međutim, s aspekta prodržavne politike, izbor Slavena Kovačevića svakako je povoljnija opcija od izbora dvoje preostalih kandidata iz reda hrvatskog naroda. No, presudna politička odluka za naredni mandat bit će izbor Bošnjaka u Predsjedništvu.

Naredne četiri godine proticat će u znaku već započetih tektonskih geopolitičkih promjena, rastuće neizvjesnosti i ozbiljnih izazova za državu. Od izbora Bošnjaka u Predsjedništvu ovisit će ne samo struktura buduće vlasti nego i pravac kojim će se Bosna i Hercegovina kretati.