Klimatske promjene su pogoršale 10 najsmrtonosnijih ekstremnih vremenskih događaja u posljednje dvije decenije, što je doprinijelo smrti više od 570.000 ljudi, rekli su naučnici.

Klimatski naučnici kažu da ovo otkriće "podvlači koliko su ekstremni vremenski događaji već postali opasni" i to sa samo 1,3 stepena Celzijusa globalnog zagrijavanja iznad predindustrijskog nivoa.

Takođe naglašava hitnost smanjenja emisije gasova staklene bašte što dovodi do porasta temperatura i ekstremnijih vremenskih uslova, rekli su, jer je svijet trenutno na putu zagrijavanja od 3 stepena Celzijusa do kraja vijeka – nivo koji je nedavno opisao šef UN-a Antonio Guterres kao "katastrofalan".

Procjena dolazi od World Weather Attribution grupe i objavljena je na 10. godišnjicu njenog formiranja kako bi se analizirao uticaj klimatskih promjena na ekstremne vremenske događaje.

Obilježava se 20 godina otkako su britanski naučnici 2004. objavili prvu "atribucijsku studiju" – koja pripisuje ulogu klimatskih promjena u vremenskim događajima – za razorni toplotni talas 2003. koji je ubio 70.000 ljudi u Evropi.

Deset najsmrtonosnijih događaja, koji su rezultirali smrću najmanje 576.042 ljudi, uključuju tri tropska ciklona, četiri toplotna talasa, sušu i dvije poplave.

Toplotni talas 2022. koji je zahvatio veliki dio Evrope, uključujući rekordne temperature od 40 stepeni u Velikoj Britaniji, doveo je do desetina hiljada smrtnih slučajeva širom kontinenta.

Analiza se bavi i evropskim toplotnim talasima 2015. i 2023. godine, od kojih su potonje temperature u zapadnom Mediteranu bile "nemoguće" bez klimatskih promjena.

U svih 10 događaja "vidimo otiske prstiju klimatskih promjena", što ih je učinilo intenzivnijim i vjerovatnijim, rekli su naučnici.

Upozorili su da je broj smrtnih slučajeva "uveliko potcijenjen" jer je možda bilo na milione smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom koji nisu prijavljeni u službenoj statistici.

Friederike Otto, suosnivač i voditelj World Weather Attribution u Centru za ekološku politiku, Imperial College London, rekla je: „Klimatske promjene nisu daleka prijetnja”.

“To je pogoršalo ekstremne vremenske prilike koje su ostavile bez života više od 570.000 ljudi. Ova studija bi trebala otvoriti oči političkim liderima koji se drže fosilnih goriva koja zagrijavaju planetu i uništavaju živote. Ako nastavimo sa sagorijevanjem nafte, plina i uglja, patnje će se nastaviti", navela je Otto.

Istraživači su rekli da se mnoge smrti uzrokovane ekstremnim vremenskim prilikama mogu izbjeći.

Zemlje bi trebale pojačati napore za pripremu, uključujući implementaciju sistema ranog upozoravanja i jačanje otpornosti u gradovima mjerama kao što su močvare, zeleni krovovi, urbane šume i skloništa za hitne slučajeve, te osigurati da infrastruktura poput brana bude otporna na klimu kako ne bi propala.

Ali postoje ograničenja u tome koliko se zajednice mogu prilagoditi nekim od najekstremnijih događaja koje svijet viđa i oni će postati sve češći sve dok upotreba fosilnih goriva nastavi da podiže globalne temperature, rekli su.

Roop Singh, iz Klimatskog centra Crvenog križa/Crvenog polumjeseca, rekao je: „Ogroman broj smrtnih slučajeva koji stalno viđamo po ekstremnim vremenskim prilikama pokazuje da nismo dobro pripremljeni za 1,3 stepena zagrijavanja, a kamoli za 1,5 stepeni ili 2 stepena.

„Svaka zemlja treba da se pripremi za budućnost. Ulaganje u sisteme ranog upozoravanja, ažuriranje zastarjele infrastrukture i preusmjeravanje naše politike na podršku najugroženijima su ključne akcije koje mogu drastično smanjiti uticaje ekstremnih vremenskih prilika.

"Ali na kraju, moramo smanjiti emisije. Sa svakim djelićem stepena zagrijavanja, vidjet ćemo sve više rekordnih događaja koji guraju zemlje na rub, bez obzira koliko su pripremljene."