Kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava zločina u Prijedoru i dolini Sane obavljena je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.

Dženazu je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je u obraćanju velikom broju prisutnih kazao da ovo mjesto svjedoči koliko je snaga mržnje razarajuća, kada ona nadvlada vjeru i pomuti razum.

- U zlom vremenu su zli ljudi unakazili prekrasno lice čovjeka i izdali univerzalne vrijednosti duha, na kojima je Bog sazdao ljude. Utrli su put mržnji, potičući zločine, okrećući čovjeka protiv komšije i prijatelja. Posebnu oporost izaziva bjelodana činjenica da se sve to odvijalo pod blagoslovom ljudi koji su, po svom i zvanju i poslanju, trebali sve učiniti da se zlo u korijenu sasiječe - kazao je on.

Kolektivna dženaza

Bošnjake bacali u masovne grobnice, a onda tražili pomoć od Mladića da premještaju tijela: Sedam šehida Prijedora i doline Sane danas će pronaći smiraj

Ukazao je i na potrebu za ustrajnosti u traganju za istinom.

- Mi imamo pravo na nju i da s njom upoznamo cijeli svijet. Ne smijemo prestati zahtijevati pravdu za zločince, jer u njihovoj kazni je, kako kaže Kurʼan, život za preživjele i nada da se sličan zločin neće ponoviti. Mi koji volimo Bosnu i Hercegovinu želimo pružiti nadu svim generacijama njenih sinova i kćeri da žive u miru i zajedništvu - naglasio je Kavazović.

^{Foto: Preporod.info}

Obraćajući se porodicama šehida, reisu-l-ulema je kazao da "bol koju nosite u sebi za svojim najmilijima je velika i ostat će s vama do kraja života".

- Moguće ju je ublažiti samo sjećanjem na njih, upućivanjem dove Uzvišenom i svjesnim strpljenjem u iskušenju. Oni koji budu na pravom putu neće biti na gubitku. Vrijeme će pokazati, a o tome se i u Kurʼanu govori, da će pobijediti oni koji budu vjerovali i dobro činili i koji budu istinu zagovarali i strpljenje pokazivali. Zato, danas se sjećajmo, a sutra učinimo sve što je u našoj moći, da se zločin iz Prijedora nikome ne dogodi - kazao je on. 

Na kraju svog obraćanja reisu-l-ulema je pozvao ljude u lokalnoj zajednici da preuzmu civilizacijsku odgovornost u ime novih generacija.

- Oni imaju pravo na istinu o zločinima koji su se u Prijedoru i dolini Sane dogodili. Negiranje i šutnja samo će povećati zlo. Vrijeme je da ubijena djeca Prijedora dobiju priznanje od gradskih vlasti da su postojala. Vrijeme je za priznanje zločina nad njima - zaključio je Kavazović.

Uoči šehidske dženaze

Muftija Kudić: Bošnjaci nisu ubijeni samo jednom. Koliko je šehidski nišan uspravan, toliko je sigurnija budućnost domovine

Na dženazi je još jednom podsjećeno na obavezu čuvanja istine o onome što se dogodilo, njenog prenošenja generacijama koje dolaze i suprotstavljanja svakom pokušaju poricanja, zaborava i izjednačavanja žrtve i zločinca.

Žrtve kojima je klanjana dženaza su:

Sušić (Meho) Ismet, rođen 1931. godine, Kozaruša kod Prijedora; 

Čelić (Aziz) Edin, rođen 1967. godine, Zagreb; 

Čelić (Aziz) Semir, rođen 1968. godine, Hambarine - Prijedor; 

Čikotić (Mehmed) Mehemed, rođen 1960. godine, Hambarine - Prijedor; 

Zečić (Idriz) Mirsad, rođen 1967. godine, Prijedor;

Bajrektarević (Hasan) Kasim, rođen 1922. godine, Kamičani - Kozarac;

Alagić (Islam) Omer, rođen 1930. godine, Rizvanovići - Prijedor.

Kamičani 20. jula

Hafiz Amir ef. Mahić: Bijeli nišani nas obavezuju. Ako izdamo, sami smo sebe izdali, i snosit ćemo posljedice

Prije dženaze održan je komemorativni program, u okviru kojeg su se obratili predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, preživjelih žrtava logora te je predstavljana izložba fotografija odjeće žrtava iz prijedorskih logora. 

Uoči dženaze

Komemoracija žrtvama zločina u Prijedoru i dolini Sane: U ovom gradu su poznate i ubice, imenom i prezimenom

Ovogodišnji tematski fokus obilježavanja 33. godišnjice zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane stavljen je na zloglasne prijedorske koncentracione logore Omarska i Keraterm, s posebnim osvrtom na razmjere zločina počinjenih u tim logorima.

Rasvjetljavanje istine o ovim logorima i javno svjedočenje preživjelih imaju neprocjenjivu vrijednost za kulturu sjećanja, izgradnju društva utemeljenog na istini i sprečavanje negiranja i relativizacije zločina.

Srpske vojne i policijske snage ubile su u Prijedoru i dolini Sane više od 3.000 civila. Posmrtni ostaci ubijenih do sada su nađeni u tri države, i deset različitih općina, što govori o razmjeri zločina.