Snažan izvoz električnih i mehaničkih proizvoda značajno je podstakao kinesku ekonomiju u prva tri mjeseca ove godine, uz rast koji je premašio očekivanja analitičara čak i u jeku rata s Iranom koji je preokrenuo globalnu trgovinu i energetska tržišta.

Međutim, zvaničnici su upozorili na "nepromjenjive" vanjske uvjete koji predstoje, s obzirom na to da sukob na Bliskom istoku slabi globalnu potražnju i prijeti kineskoj ekonomiji koja je uveliko ovisna o izvozu.

Kineski Nacionalni biro za statistiku (NBS) u četvrtak je izvijestio o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,0 posto u odnosu na isti period prošle godine. To predstavlja ubrzanje u odnosu na rast od 4,5 posto zabilježen u posljednjem kvartalu prošle godine.

NBS je pozdravio "solidan početak", ali je istovremeno upozorio na domaće i međunarodne nepovoljne okolnosti.

- Vanjski uvjeti postali su složeniji i nestabilniji, dok strukturne neravnoteže na domaćem planu, obilježene snažnom ponudom i slabom potražnjom, ostaju izražene - rekao je Mao Shengyong, zamjenik komesara NBS-a, na konferenciji za novinare u četvrtak.

Trump pred izazovom

Rat s Iranom otkrio ranjivost SAD-a: Ključ je u kineskim mineralima

Kina je prva velika ekonomija koja je objavila podatke o BDP-u za prvi kvartal nakon što su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli rat protiv Irana.

Ekonomski podaci objavljeni u četvrtak već nude uvid u to kako se utjecaj tog rata širi kroz globalnu ekonomiju.

Vrtoglavi rast cijena energenata povećao je troškove sirovina i uzrokovao inflaciju. To bi moglo dodatno pritisnuti kineske potrošače, koji već smanjuju potrošnju zbog dugotrajne krize na tržištu nekretnina koja je počela 2021. godine.

Ovisnost o izvozu

Kina se oslanjala na svoju proizvodnu snagu kako bi podstakla ekonomiju baziranu na izvozu, što je prošle godine povećalo njen trgovinski suficit na rekordnih 1,2 milijarde dolara.

No, iako je zemlja i dalje relativno izolirana od energetskog šoka zahvaljujući velikim zalihama nafte i gasa, kao i raznolikim izvorima snabdijevanja, njena ovisnost o izvozu se ispostavlja kao kritična tačka ranjivosti.

Pojavili su se određeni zabrinjavajući signali. Nakon impresivna prva dva mjeseca godine s međugodišnjim porastom izvoza od 21,8 posto, ta brojka je u martu pala na 2,5 posto, jer je rat, koji je izbio posljednjeg dana februara, usporio isporuke i povećao logističke troškove.

- Zaključak je da, iako se kineska ekonomija dobro drži, ona postaje sve ovisnija o vanjskoj potražnji. Rat u Iranu će vjerovatno doprinijeti ovom trendu, čak i ako bude imao ograničen utjecaj na ukupni rast - naveo je u bilješci u četvrtak Zichun Huang, ekonomista za Kinu u firmi za finansijsko savjetovanje Capital Economics.

Problem u najavi

Sukob na Tajvanu: Najgori mogući scenarij za računarsku i elektroničku industriju

Uprkos tome, neki analitičari sugeriraju da rat u Zaljevu možda neće imati presudan utjecaj na izvoz šire ekonomije u narednim mjesecima, te su kao uzrok pada u martu naveli sezonske poremećaje uzrokovane kineskom Novom godinom. Za čitav kvartal izvoz je i dalje zabilježio rast od 14,7 posto, što je značajno iznad 5,5 posto zabilježenih u istom periodu 2025. godine.

Razlog tome su ključne snage Kine - dugoročni napori na proširenju proizvodnje robe visoke vrijednosti i visoke tehnologije, kao i nastojanje da dominira zelenim tehnologijama, za kojima će potražnja, uslijed globalnog naftnog šoka, biti još veća.

- Uprkos šoku cijena energenata, izvoz bi trebao ostati stabilan u narednim kvartalima, zahvaljujući snažnoj potražnji za poluvodičima i zelenim tehnologijama - naveo je Huang u drugoj bilješci ranije ove sedmice.

U prvom kvartalu kineski izvoz zelenih tehnologija je procvjetao. Izvoz električnih vozila, litijumskih baterija i proizvoda za vjetroturbine porastao je za 78 posto, 50 posto i 45 posto u odnosu na prethodnu godinu, saopćili su carinski organi.

Potrošnja razočarala

Dok su izvoz i proizvodnja bilježili snažne rezultate, potrošnja je razočarala ekonomiste.

Industrijska proizvodnja, iako usporena u odnosu na prethodna dva mjeseca, porasla je iznad očekivanja na 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, podaci o maloprodaji koje je u četvrtak objavio NBS pokazali su pad međugodišnjeg rasta na 1,7 posto u martu, s 2,8 posto koliko je iznosio u prva dva mjeseca godine.

Analitičari su smanjenu potrošnju pripisali slabljenju utjecaja programa zamjene robe široke potrošnje koji je Peking uveo kako bi subvencionirao potrošnju na proizvode poput kućanskih aparata i vozila.

Kalkulacije na stolu

Tiha dobit Rusije i Kine od rata SAD-a i Irana

U međuvremenu, proizvođačke cijene u Kini prošlog su mjeseca prvi put u više od tri godine ušle u pozitivnu zonu, jer su rastuće cijene roba, naročito nafte, počele opterećivati ogromnu kinesku industrijsku mašineriju.

Glavne kineske industrije posljednjih su godina pogođene prekomjernim kapacitetima, što je dovelo do nemilosrdne cjenovne konkurencije i deflacijskog pritiska na ekonomiju.

Indeks proizvođačkih cijena (PPI), kao pokazatelj inflacije na nivou fabrika, porastao je za 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazali su podaci NBS-a. Time se ova brojka vratila na pozitivne nivoe prvi put od septembra 2022. godine.

Kraj deflacije je cilj koji kineski ekonomski planeri godinama pokušavaju dostići boreći se da ponovno pokrenu ekonomiju opterećenu prevelikom ponudom i slabom potražnjom potrošača. Ipak, analitičari upozoravaju da ovakva "inflacija vođena troškovima", a ne organski porast cijena uslijed rasta potražnje, nije željeno rješenje.

Naprotiv, više cijene u fabrikama koje se prenose na potrošače, koji već troše manje, mogle bi dodatno usporiti ekonomiju smanjujući raspoloživi dohodak domaćinstava, piše CNN.