Ovih dana ponovno se aktiviralo pitanje može li Milorad Dodik ostati na poziciji predsjednika politčke stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nakon što je pravosnažno osuđen za neizvršavanje odluka Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR). Vratimo se na trenutak na izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima je procesuiranje Dodika uoće bilo moguće.
Naime, od početka mandata aktuelnog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, vladajuća struktura, prvenstveno iz SNSD-a negira legitimitet njegovog postavljenja na čelo OHR-a, pa su stoga vlasti RS-a, tada sa Dodikom na poziciji predsjednika manjeg bh. entiteta, ignorirale odluke OHR-a.
Kako bi zaobišao takvo ponašanje, Schmidt u julu 2023. godine donosi izmjene državnog Krivičnog zakona po kojem djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika" postaje krivično djelo koje nosi od šest mjeseci do pet godina zatvorske kazne.
Također, predviđena je i zabrana obavljanja dužnosti, te je predviđeno i da postoje pravne posljedice presude u obliku prestanka službene dužnosti, oduzimanja odlikovanja, zabrane obavljanja dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava.
Tako je sutkinja Sena Uzunović Dodika osudila na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te mu izrekla mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske na period od šest godina.
U presudi dalje nije navedeno i da će se u Dodikovom slučaju pravna posljedica nastaviti i u smislu njegovog uklanjanja sa pozicije predsjednika SNSD-a.
Ranije je sud u Banjoj Luci odbio proslijeđen prijedlog Suda BiH preko Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da se se Dodik izbriše iz registra kao osoba ovlaštena za zastupanje, odnosno kao predsjednik SNSD-a, a CIK nije htio ni preispitati odluku o ovjeri učešća SNSD-a na predsjedničkim izborima iz 2025. godine u Republici Srpskoj, što je bio prijedlog člana Suada Arnautovića.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić kazala je da se u pismu Suda BiH toj instituciji potkrepljuju navodi koji ne proizlaze iz odluke o krivičnoj sankciji Dodiku pa je taj dopis dostavljen Osnovnom sudu u Banjoj Luci.
O jasnosti izreke presude može se diskutovati, no okrenimo se onome što je visoki predstavnik uradio prije nego će Dodikov advokatski tim podnijeti žalbu na prvostepenu presudu Apelacionom vijeću Suda BiH.
Schmidt je 24. aprila 2025. godine donio odluku kojom se obustavlja finansiranje iz budžeta političkih subjekata SNSD-a i Ujedinjene Srpske.
Time se moguća pravna posljedica brisanja imena Milorad Dodik kao čelnika SNSD-a iz registra političkih stranaka Osnovnog suda u Banjoj Luci nije mogla ostvariti.
Zabranom finansiranja koju nije moguće sudski preispitivati, sva sredstva koja su trebala biti iz budžeta doznačena SNSD-u deponovana su na račun u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
Budući da se odluka o zabrani finansiranja odnosi na SNSD čiji je predsjednik Dodik, on uprkos pravosnažnoj presudi može i dalje biti lider te stranke, a time i vrlo aktivno uključen u politički život u Bosni i Hercegovini.
Schmidt je tako unaprijed napravio dva zaštitna koraka koja cementiraju Dodikovu poziciju bez obzira na sudske presude, vjerovatno iz straha od reakcije budući da je lider SNSD-a i osuđen po izmjenama zakona koje je nametnuo OHR, a koje su za posljedicu imale nevjerovatno poigravanje Dodika sa institucijama BiH.
Sjetimo se tako naloga za privođenje koje je u Istočnom Sarajevu trebala sprovesti Državna agencija za istrage i zaštitu, kada je takav pokušaj osujećen djelovanjem entitetskog MUP-a koji je pod apsolutnom kontrolom Dodikovih podanika.
Dodik je nakon Schmidtove odluke o finansiranju SNSD-a kroz većinu u entitetskom parlamentu, usvojio zakon kojim se finansiranje ukida svim političkim strankama u tom bh. entitetu.
Zbog dijela Schmidtove odluke kojom je predviđeno da OHR može isto tako i ukinuti zabranu finansiranja SNSD-a, hipotetički, kada bi SNSD dobio sav novac koji se od prošle godine deponuje kod Centralne banke Bih, i uz opoziciju oslabljenu nedostatkom finanisranja, Dodik bi ponovno mogao pokoriti političku scenu RS-a te SNSD ostati neprikosnoven vladar Narodne skupštine RS-a.
U međuvremenu, državna sutkinja Uzunović piše dopise Osnovnom sudu u Banjoj Luci insistirajući da njenim tumačenjem Dodik ne može obvljati ni poziciju predsjednika stranke.
No, nije li Schmidt unaprijed spasio Dodika takvog scenarija?
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh