Još prije nekoliko godina mediji pod kontrolom HDZ-a počeli su sa otvorenom kampanjom protiv bilo kakvog učešća kompanije BH Gas u projektu Južne plinske interkonekcije BiH i Hrvatske. Tako je i bivši američki ambasador u BiH Michael Murphy otvoreno optužio predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da svojim neobjašnjivim zahtjevima opstruira provedbu projekta, dok su iz prethodne američke administracije tražili preko državnih institucija da se na Čovića pokuša izvršiti pritisak kako bi se projekat mogao realizirati.
Pokušaj da se profitira na projektu Južne plinske interkonekcije, HDZ-ovi kadrovi i energetski "stučnjaci" ranije su opisivali transakcijom u kojoj Hrvati ništa ne dobivaju od projekta "ako on samo prolazi, a sve benefite bere BH Gas". Rečenicu svakako nisu smjeli završiti jer u njoj postoji prešutna implikacija da Južna interkonekcija prelazi preko nego zamišljenog "hrvatskog" prostora u Bosni i Hercegovini.
Dakle, logika je bila sljedeća. Ukoliko cijevi prolaze kroz općine i kantone sa "hrvatskom većinom", potrebno je insistirati na ustupcima koji su mogli ići u nekoliko pravaca. Dati HDZ-u toliko željene izmjene Izbornog zakona, izbaciti kompaniju BH Gas iz projekta ili osnovati jedan energetski operater sa sjedištem u Mostaru koji bi opet zamijenio BH Gas.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poklekla je pod pritiskom HDZ, stranke koja čini vlast po vertikali u našoj zemlji, a vjerovatno i pod pritiskom investitora koji sa realizacijom projekta želi što prije krenuti, pa je usvojila izmjene Zakona o južnoj interkonekciji koji je po hitnom postupku, bez mogućnosti amandmanskog djelovanja, odnosno eventualne izmjene i dopune teksta, upućen u parlamentarnu proceduru.
BH Gas kompanija je u vlasništu Federacije BiH koja se prethodnih godina upravo bavila projektom Južne interkonekcije radeći na incijativama za eksproprijciju zemljišta na trasi, osposobljavanju postojeće dionice gasovoda za reverzibilan - dvosmjeran rad. Također, BH Gas je izradio kompletnu projektnu dokumentaciju, prateće studije utjecaja na okoliš i opravdnost, odnosno potrošli novac zalažući se za projekat uprkos onemogućavanju od strane HDZ-a.
Ta državna kompanija planirala je interkonekcijske projekte, južni, sjeverni i zapadni mnogo prije no je lideru HDZ-a Draganu Čoviću na pamet palo da bi izgradnju gasovoda mogao koristiti kao polugu utjecaja za ostvarivanje strateških ciljeva.
Sada su BH Gas, odnosno kroz prizmu njega i država poniženi totalnim izbacivanjem iz zakona kojim se regulira Južna interkonekcija, pa je ta kompanija dužna investitoru predati svoju dokumentaciju (investiciono-tehničku i ostale važeće akte), za što će mu investitor platiti.
BH Gas je dužan i da postojeći transportni sistem etapno osposobi za dvosmjeran rad i prilagodi ga tehničkim zahtjevima, što praktično znači da za Vladu FBiH, BH Gas ne mora više ni postojati jer je osnovna djelatnost tog društva trasport prirodnog gasa i istraživanje i razvoj magistralnih gasovoda. Takav rasplet događaja otvara presedan u upravljanju javnim resursima, jer ako se jedna državna kompanija poput BH Gasa može eliminisati iz projekta koji je sama razvijala godinama, uz obavezu da svoju dokumentaciju preda privatnom ili stranom investitoru, stvara se model koji se sutra može primijeniti i na druge strateške sektore.
Time se zbog djelovanja HDZ-a dovodi u pitanje ekonomski interes Federacije BiH, ali i koncept sigurnosti ulaganja u javne projekte.
Politička dimenzija cijele priče je ta koja komplikuje situaciju. Uloga Dragana Čovića i zahtjevi koje je artikulisao HDZ BiH pokazuju da se energetska infrastruktura koristi kao sredstvo političkog pregovaranja, a ne kao razvojni alat države. Upravo zbog toga su ranije reakcije međunarodnih aktera imale težinu upozorenja. Politički ciljevi HDZ-a utječu na energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine i za cijenu imaju institucionalno slabljenje države.
Početna
Najnovije
Najčitanije
Na vrh