Dugotrajna suša i ekstremno nizak vodostaj rijeka širom Evrope posljednjih sedmica otkrivaju ostatke prošlosti za koje se godinama nije moglo ni pretpostaviti da će ponovo biti vidljivi. Od potopljenih njemačkih ratnih brodova do rimskog mosta i ostataka mamuta, povlačenje vode pretvara pojedine evropske rijeke u svojevrsne arheološke lokalitete. Dok su visoke temperature na vrhuncu, sušom i ozbiljnim padom vodostaja pojedinih rijeka, iz njihovih korita počeli su izranjati prizori koji izgledaju kao da pripadaju nekom drugom vremenu.

Jedan od najzanimljivijih prizora zabilježen je u Srbiji, kod mjesta Prahovo, gdje su iz Dunava izronili dijelovi njemačkog ratnog broda potopljenog tokom Drugog svjetskog rata. Brod je postao vidljiv zbog niskog vodostaja koji su dodatno pogoršali suša i ekstremne temperature, prenosi Reuters.

Međutim, ratni brod nije jedini trag prošlosti koji se pojavio.

U Bugarskoj je povlačenje Dunava otkrilo ostatke za koje historičari vjeruju da pripadaju drevnom mamutu. Ostaci su pronađeni na riječnom dnu u blizini sela Ryahovo, nakon što je nivo Dunava pao na rekordno niske vrijednosti.

Još jedno iznenađenje pojavilo se kod bugarskog mjesta Gigen. Tamo su zbog niskog vodostaja postali vidljivi temelji drevnog Konstantinovog mosta preko Dunava. Most je naručio rimski car Konstantin I, a otvoren je 328. godine nove ere.

A nizu se pridružila i Rajna koja je, također, otkrila dio svoje prošlosti. Kod njemačkog Wormsa pojavilo se takozvano "kamenje gladi" što predstavlja kamenje koje je tokom ranijih perioda velikih suša i niskog vodostaja služilo kao svojevrsni historijski podsjetnik na teške godine. Njihovo ponovno pojavljivanje danas je još jedan pokazatelj koliko se nivo vode spustio, prenosi Reuters.

Međutim, neobična otkrića nisu ograničena samo na riječna korita.

U blizini Romseyja u Velikoj Britaniji suha trava otkrila je tragove temelja nekadašnjeg srednjovjekovnog samostana, kao i ranije kuće iz 16. stoljeća. Obrasci nastali zbog različitog rasta trave omogućili su da se na površini zemlje ponovo vide obrisi građevina koje su stoljećima skrivene ispod zemlje.

I upravo u tome leži neobična strana ovogodišnje suše. Ono što za ljude predstavlja ozbiljan problem kao što je nedostatak vode, visoke temperature i pritisak na riječne ekosisteme, to istovremeno arheolozima pruža priliku da vide dijelove prošlosti koji su inače skriveni.

Međutim, ova neobična "izložba" prošlosti ima i mnogo ozbiljniju stranu.

Nizak vodostaj Dunava već izaziva zabrinutost zbog posljedica koje bi mogao imati na energetsku proizvodnju i druge aktivnosti koje zavise od rijeke. Suša tako nije samo priča o neobičnim prizorima koji privlače pažnju javnosti, već i upozorenje na posljedice ekstremnih vremenskih uslova.

Evropa tako ove godine dobija neobičan pogled u prošlost. Ispod površine rijeka pojavljuju se brodovi, mostovi i ostaci davno nestalih životinja, ali istovremeno postaje sve vidljiviji i problem sadašnjosti: koliko će još vode ostati u evropskim rijekama ako se ovakvi ekstremni uslovi nastave?