Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, Dragan Čović, gostovao je u emisiji Dnevnik PLUS na RTV Herceg-Bosne, gdje je razgovarao o ključnim političkim temama uoči 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Čović je istaknuo da je nakon turbulencija u Parlamentu BiH konačno usvojen državni budžet, što omogućava planiranje budžeta za 2026. i fokus na ključne zakone za evropski put, posebno Zakon o VSTV-u i imenovanje glavnog pregovarača.
Jedna od najvažnijih tema bila je Južna plinska interkonekcija. Prema Čovićevim riječima, Hrvati su dosad bili preglasani u Federaciji BiH, jer BH Gas, nosilac projekta, nema hrvatske predstavnike u upravljačkim strukturama. Rješenje koje predlaže Čović je osnivanje nove kompanije u Mostaru sa jednakim udjelima BH Gasa, Elektroprivrede HZHB i Plinacra iz Hrvatske. Istaknuo je da sada postoji mogućnost da američki investitori preuzmu projekt, što bi smanjilo politički pritisak i omogućilo plinofikaciju cijele Hercegovine, posebno u tri kantona gdje je to strateški interes Hrvata.
Povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma, Čović je naglasio da je njegova najveća vrijednost osiguranje mira nakon četverogodišnjeg rata. Međutim, sistem koji je Dejtonom uspostavljen je nefunkcionalan i neučinkovit, jer Aneks 4 Ustava BiH ostavlja mnogo otvorenih pitanja, dok je ključni princip – konstitutivnost triju naroda – često osporavan. On smatra da legitimni predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba moraju donositi odluke kako bi država bila funkcionalna.
Budućnost BiH, prema Čoviću, leži u kombinaciji konsocijacijske demokratije i federalizma, gdje tri konstitutivna naroda ravnopravno odlučuju o ključnim pitanjima. Naglasio je da međunarodni partneri sve više prepoznaju realnost triju naroda, kultura i jezika te da BiH može postati moderna i funkcionalna država ako se pojednostavi unutarnja organizacija. Već se vode pregovori o novom političkom aranžmanu – tzv. Dejton 2 – koji bi trebao ubrzati dogovor i osigurati stabilnost, uz podršku nove američke administracije.
Čović je uvjeren da će Hrvati 2026. imati legitimno izabranog člana Predsjedništva BiH, pod uvjetom da se eventualno promijeni Izborni zakon. Govorio je i o stanju unutar HNS-a, lobiranju prema američkoj administraciji te ulozi Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića, koji je internacionalizirao "hrvatsko pitanje" u BiH. Primarni interes Hrvatske i Hrvata, naglasio je, jeste stabilna Bosna i Hercegovina, dok su strateški projekti, poput Južne plinske interkonekcije i investicija Hrvatske, ključni za dugoročnu sigurnost i prosperitet regije.
